Sveta Margareta Ugarska

Izvor: Facebook stranica Gospa od Čudesa
arpadhazi_szent_margitFotografija: wikipedia.org

Sveta Margit bila i hrvatska princeza te da je njezin otac, Béla IV, u znak zahvalnosti zbog pružanja utočišta i pomoći kad je bježao pred Tatarima, dodijelio povlasticu slobodnog kraljevskog grada zagrebačkom Gradecu, Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom.

Današnja sveta zaštitnica, Margareta (Margit) Ugarska, kraljevna i dominikanska redovnica, u velikoj mjeri vezana je i uz hrvatsku povijest. Rođena je 27. siječnja 1242. u hrvatskom gradu Klisu kao deveto od desetoro djece ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je već 1245, prije četvrte godine, povjerena odgoju dominikanki u mađarskom gradu Veszprému. U dvanaestoj godini položila je redovničke zavjete u Budimu, u samostanu što ga je na Zečjem otoku (Nyulak-szigete) usred Dunava za nju dao sagraditi njezin otac. Kad je odrasla, imala je nekoliko ponuda za udaju uz očevu privolu i papinsko odobrenje, ali nije željela napustiti samostan. Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnika i djelima milosrđa. Na glasu kao mističarka, mirotvorka i pokornica, na svakom koraku iskazivala je blagost i skromnost. Isticala se ustrajnom molitvom, strogom pokorom, ljubavlju prema euharistijskom otajstvu i Otkupiteljevoj muci te pobožnošću prema Duhu Svetome i Blaženoj Djevici Mariji.
Svoj život prikazala je kao žrtvu za oslobođenje svoga naroda i očevog kraljevstva od agresora s Istoka. Preminula je na današnji dan, 18. siječnja 1271, u dominikanskom samostanu na dunavskom otoku Margit-sziget usred Budimpešte, koji je po njoj i nazvan. Pripisuju joj se mnoga čuda i odmah nakon smrti vjernici su je počeli štovati kao sveticu, a njezin grob postao je mjestom pohoda mnoštva hodočasnika. Blaženom ju je 1789. proglasio papa Pio VI, a svetom 1943. papa Pio XII. Ne zaboravimo da je sveta Margit bila i hrvatska princeza te da je njezin otac, Béla IV, u znak zahvalnosti zbog pružanja utočišta i pomoći kad je bježao pred Tatarima, dodijelio povlasticu slobodnog kraljevskog grada zagrebačkom Gradecu, Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom.(sa stranice župe Jastrebarsko)

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.