Martina Matijaško, dipl.arh., prof.pov., dipl. muz., ARHOS d.o.o.
Izvor: Izvješće o probnom arheološkom istraživanju arheološkog lokaliteta Komar
Map: mapire.eu
Arheološki lokalitet Komar se nalazi na području naselja Družbinec, u Općini Petrijanec, sjeverno od dovodnog kanala HE Varaždin. Dosadašnjim višestrukim pregledima terena utvrđeno je kako se radi o kružnom platou okruženom ostacima obrambenog jarka koji je na južnoj strani oštećen prilikom izgradnje spomenutog dovodnog kanala. Jarak je najbolje sačuvan na sjevernoj i sjeveroistočnoj strani te se u budućnosti planira detaljno geodetski dokumentirati. Dosadašnji dostupni površinski nalazi pretežito se mogu svrstati u razdoblje novog vijeka, počevši od 16. st.
Lokalno stanovništo čuva predaju od Starom Komaru kao utvrđenom pavlinskom samostanu koji je nestao u poplavi rijeke Drave (Đurić 2007, 8-9), međutim, ovu tvrdnju nije moguće potkrijepiti povijesnim izvorima.
Probno arheološko istraživanje je izvedeno putem sondiranja.
Početak radova
Probno arheološko istraživanje na lokalitetu Komar u Općini Petrijanec obavljeno je 2018. god. Iskopavanja je provela Martina Matijaško (ARHOS d.o.o.) uz financijska sredstva Ministarstva kulture i Općine Petrijanec.
Osim samog iskopavanja, proveden je i detaljan pregled lokaliteta, a prikupljeni su i površinski nalazi na oranici koja se nalazi u pretpostavljenom središnjem dijelu platoa okruženog obrambenim jarkom. Također, očišćen je dio šumarka južno od istražne sonde gdje se uočavaju povišenja u ravnoj liniji prekrivena ulomcima opeke, kamena i keramike koji vjerojatno predstavljaju daljnja urušenja arhitekture. Na središnjoj oranici nema izraženih neravnina pa je za pretpostaviti kako je u tom dijelu lokaliteta većina arhitektonskih ostataka uništena intenzivnom obradom. Zapadno od oranice gotovo da i nema tragova obrambenog jarka ili ostataka arhitekture.
Ovdje se nalazi jaki poljski put kojim lokalno stanovništvo ulazi u oranice koje se nalaze sjeverno od samog lokaliteta te je ovdje sam jarak vjerojatno zasipan i zaravnjen kako bi se taj put uredilo za korištenje.
U istočnom dijelu istraživanog dijela utvrđeni su vrlo tanki slojevi humusa, kamene strukture, slojevi žbuke, dva okomita zida i slojevi s keramikom, metalnim i staklenim nalazima. Ispod slojeva urušenja utvrđena je vrlo tvrda podnica od žbuke koja je ležala na taracu od većih oblutaka uloženih u sivu žbuku. Ova struktura vjerojatno pripada razdoblju baroka. Većina pokretnih arheoloških nalaza može se datirati u 16. i 17. st. iako se kod pećnjaka može utvrditi raspon od 15. do 18. st. Na istraženom dijelu utvrđeno je kako se radi o građevini iz razdoblja renesanse, vjerojatno renesansnom kaštelu s obrambenim bedemom. Kaštel je kasnije pregrađivan i nadograđivan, vjerojatno sve do početka 20. st.
Komar iz zraka s položajem istražne sonde
