Bašćanski mlinovi

Fotografije Dragan Joksimović

83172631_2768565729857524_435407450707853312_o

Nedavno sam putem društve mreže Facebook upoznao gospodina Dragana Joksimovića, fotografa iz Baške, ljubitelja povijesti, čovjeka koji ima bogatu arhivu fotografija i tekstova o Baški. Gospodin Joksimović svaki dan putem svojeg Facebook profila objavi neku zanimljivost o Baški. Bilo bi lijepo kad bi se ta bogata arhiva negdje prezentirala, da ljudi vide i saznaju o lokalitetima o kojima se češće piše u medijima. Svašta zanimljivog je već gospodin Joksimović objavio, kao što su fotografije mlinova u Baški. Dragan Joksimović je i autor fotografija objavljenih u odličnoj knjizi Mauricija Magašića “Kaštel Baška i njegovo područje” i mogli bismo reći “mala enciklopedija Baške”. Stari grad Baška mi je omiljeni lokalitet na Krku, kojeg posjetim svake godine, a knjiga Mauricija Magašića pruža dosta podataka. Dodatna vrijednost knjizi su i fotografije Dragana Joksimovića iz vremena kada su ostatci grada bili još više vidljivi, nego što su oni danas, te se preko njih može vidjeti koliko se stari grad promijenio kroz određene godine. Fotografije u knjizi nastale su 1996. godine. Pohvale i za Povijesno društvo otoka Krka koje je izdalo ovu vrijednu knjigu uz inicijativu da se razmisli o novom izdanju knjige, buduće da se više nigdje ne može nabaviti i naravno Knezove Krčke Frankopane koji su mi poklonili knjigu. 

Evo što o mlinovima u Baški piše Mauricije Magašić u knjizi “Kaštel Baška i njegovo područje”.

Nesumnjivo bašćansko područje ima niz prednosti u odnosu na ostale dijelove otoka. Osim plodne doline i znatnih površina pašnjaka te pristupa moru, on jedini na otoku ima “Velu Riku” ili “Ričinu” koja protječe kroz cijelu udolinu sve do mora tijkom cijele godine.

 

83692127_2772416052805825_4369311015230242816_n

82786506_2772416859472411_5858123349208596480_o

To je omogućilo razvitak različitih gospodarskih djelatnosti.  Zahvaljujući “Veloj Riki” vrlo su se rano počeli razvijati mlinarstvo proizvodnja sukna. Tako I. Feretić bilježi da Bašćani imaju malini u kojima su mljeli svoje žitarice, a njima su se služili i ostali otočani. M. Bolonić i I. Žic-Rokov spominju da su se prvi mlinovi “vodenice” pojavili u Bašćanskoj dolini zahvaljujući potoku “Ričina”, koji je gotovo u svako doba mogao tjerati mlinska kola. Mletačka statistika iz 1770. godine spominje osam mlinova. Mlinovi su bili raspoređeni nizom cijelog otoka, a koristili su se i odvojci stvarajući “jaz”. Od ukupno osam mlinova četiri su u Dragi Bašćanskoj /Pod krascu, Na zdenčini, Stanušini i Pod nebijui, dva na području Jurandvora-Batomalj /pod Merinami i na Goričicah/, te dva na području Baške /Guvna Rokovo/. Među najstarijim mlinovima spominju se 1564. godine onaj pavlinskog samostanu uz crkvu sv. Kuzma i Damjana u Zaroku, te vrlo stari mlin što ga 1663. godine spominje krčki biskup prigodom vizitacije u mjestu “Zablaće”, a čiji je vlasnik crkva sv. Lucije, koja se spominje koncem XI. stoljeća.

mlinovi

Izvor Marucije Magašić Kaštel Baška i njegovo područje

Priloženi crtež daje pregled mlinova-vodenica uz prikaz Vele i Male Rike, te dijela vele plaže. Među najstarije mlinove spada i onaj “Pod krascu” iznad Drage Bašćanske, koji se danas nalazi pod zaštitom kao spomenik kulture. Njegovi su temelji i zidovi više puta nadograđivani, što dokazuje njegovu starost. Njegov je uređaj rijetkost u predindustrijsko doba, jer u istoj zgradi na pogon vode, pored uređaja za meljavu /mlin/, djeluje stupa za ljuštenje ječma te stupa za proizvodnju sukna. U atriju Etnografskog muzeja u Zagrebu izložen je uređaj za ljuštenje ječma, sav od drva na pogon pritiska noge, ali s jednim provrtom na koji udara stupa u obliku konjske glave. Međutim, uređaj za ljuštenje ječma “Pod krascu” ima kamenu podlogu s pet provrta /rupa/ na koje udaraju hrastove gredice zaobljene na dnu. Gredice pokreće mehanizam /vreteno/ koji omogućuje da se pojedinačno i u ritmu dižu i spuštaju, udarajući u provrte do polovice napunjene ovlaženim ječmom. Oljušteni ječam zvan “špiljac” vadio se iz provrta, sipao u “kopanjicu”, vijao u zrak kako bi se odvojila pljeva, a zrno osušilo.”

84150541_2768589779855119_9105713181602349056_o

83518330_2768589993188431_7136780755845251072_o

84179334_2768617906518973_2639910955680530432_o

82542951_2768618009852296_5850874715723268096_o

83250245_2768617983185632_3779490333360914432_o83065276_2768618169852280_4099677091555966976_o83107087_2768618319852265_6062342236610232320_o

Vrijedno je zabilježiti da je mlin “Pod krascu” mljeo pšenicu i proizvodio sukno još nekoliko godina poslje Drugog svjetskog rata, a ječam ljuštio sve dok se nisu pojavili motori s naftom. Stoga kao jedinstven pogon, uglavnom konstruiran od drva, zaslužuje da bude sačuvan u svom izvornom obliku. Što se na bašćanskom području nisu pojavili mlinovi na jedra /vjetrenjače, vjerojatno se ima zahvaliti potoku “Vela Rika”. Na otoku se spominju tri mlina na jedra. U Malinskoj, gdje još postoje ostaci mlina po kojem je i dobila ime, “Baćin mlin” u Vrbničkom polju, te Puntu u blizini “Kostarike”. Svi su ti mlinovi na jedra doživjeli istu sudbinu kao i oni duž obale od Istre do dubrovačkog primorja. Njihova se krila više ne okreću, kao što se više ne čuje žuborenje jaza ni klopot kola vodenice.

82443119_2768625313184899_3903590363952054272_o82982499_2768632466517517_4034142023832305664_nknjiga

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.