U potrazi za frankopanskim posjedima – Bosiljevo

Izvor: bosiljevo.hr
bosiljevoFotografija © Darko Antolković

Bosiljevo je široj javnosti najpoznatije po starom gradu, ali u Bosljevu se nalazi još spomenika kulture i arheoloških nalazišta. Koga zanima može ih pronaći označene u Prostornom planu Općine Bosiljevo koji se nalazi na web stranici Općine. 

Arheološki nalazi potvrđuju naseljenost ovog područja blagoslovljenog izuzetnim prirodnim ljepotama još u pretpovijesno doba. Brojna je ostavština ilirskih naroda od kojih su najznačajniji Japodi, a zatim njihove prostore zauzimaju Rimljani.
Prvi pisani dokumenti u kojima se spominje Bosiljevo datiraju iz 1334. godine kada Ivan Arhiđakon Gorički navodi u statutu Zagrebačke nadbiskupije župu „sancti Mauri de Bozilo“. Najpoznatiji kulturno-povijesni spomenik ovoga kraja je stari grad Bosiljevo s nacionalnim značajem za hrvatsku povijest. Identitet i povijesno sjećanje Bosiljeva trajno je obilježila moćna hrvatska velikaška loza Frankopan koja potječe od knezova Krčkih, a posebni pečat Bosiljevu je početkom 19.-og stoljeća dao pohrvaćeni Irac, hrvatski domoljub i rodoljub grof Laval Nugent.
Na brdu Gradišće prema narodnoj predaji stajao je čvrsti grad Levund. Na ovom lokalitetu posebno su zanimljivi arheološki nalazi s mnogo keramičkih i metalnih ostataka te grobnice na sjevernoj strani brda. Pretpostavlja se da je tu Vuk Frankopan osnovao samostan u koji 1531. godine dolaze dominikanci. Napuštaju ga prilikom provale Turaka 1582. godine koja je dugo vremena ostala po zlu zapamćena te sele u stari grad čiji se jedan dio i danas zove „kloštar“.
Sjeveroistočno od Bosiljeva nalaze se ostatci grada Stelnika za kojeg se ne zna točan datum izgradnje, ali prvi zapis o njemu datira iz 1682. godine. Godine 1820. grof Laval Nugent dao je na ovom mjestu izgraditi neorenesansni dvorac s perivojem pa se i danas na tom lokalitetu mogu pronaći rijetke i egzotične vrste drveća koje je očito donijeto iz drugih krajeva.
Za vrijeme turskih pustošenja po hrvatskim zemljama Bosiljevo je trpilo palež, pljačku i odvođenje u roblje, no Bosiljevčani, narod i narodni plemići, zajedno su vojevali i branili svoja ognjišta. Sam bosiljevski dvorac nikada nije pao u njihove ruke. Za vrijeme turskih provala stradava i župna crkva sv. Mavra opata koja se nalazila na mjestu današnje crkve. Nije zabilježena godina izgradnje prve crkve, ali 1636. godine Frankopani su tu izgradili crkvu u stilu kasne renesanse. Današnja je pak građena od 1896. do 1905. godine te posvećena 1913. godine. Svi svećenici u Bosiljevu su do sredine 17. stoljeća bili glagoljaši te bogoslužje obavljali na hrvatskom jeziku.
Neke od svojih najtežih dana Bosiljevo proživljava nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote 1671. godine kada biva opustošeno, a iz starog grada, dugogodišnjeg frankopanskog doma, odneseno je i opljačkano nacionalno blago neprocjenjive vrijednosti.
Godine 1726. započinje velebni projekt gradnje ceste koja će spojiti unutrašnju i jadransku Hrvatsku tj. Karlovac i Rijeku. Novosagrađena cesta koja prolazi kroz Bosiljevo dobiva ime Karolina po caru, odnosno hrvatskom kralju Karlu VI.. Početkom 19.-og stoljeća (1803. – 1811.) gradi se jedna od tada najmodernijih prometnica u svijetu, cesta Lujzijana čija trasa prolazi u blizini Bosiljeva. Ime je dobila po Mariji Lujzi Austrijskoj, kćerci hrvatskog kralja Franje II. i supruzi cara Napoleona I. Bonapartea. Njenom izgradnjom Karolina gubi na značaju.
Karlovački kroničar i povjesničar Radoslav Lopašić zapisao je 1895. godine: “Mjesta Bosiljeva nema, ali se tako zove Stari grad i sva župa bosiljevačka…“ Tek krajem 19.-og stoljeća cijeli kraj koji je okupljao sela Popovci, Fučkovci, Bitorajci, Skoblić Brdo, Varoš Bosiljevsku, Resnik Bosiljevski, Orišje i Novo Selo Bosiljevsko dobiva jedinstveno ime Bosiljevo.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.