Izvor: ihjj.hr
Glagoljica kao hrvatsko nacionalno pismo, ima sasvim posebno mjesto u hrvatskoj kulturi. Ona predstavlja hrvatsko nacionalno pismo, a prva hrvatska tiskana knjiga imala je upravo glagoljska slova (Misal,1483.), prva je početnica tiskana glagoljicom (Venecija, 1527.), prvi su poznati hrvatski stihovi pisani glagoljicom, kroz nju su izražene i težnje za stvaranjem općeg hrvatskog jezičnog standarda, i sve to izdiže glagoljicu na razinu neizbježne kulturološke činjenice. Glagoljica nas povezuje s mnogim europskim narodima, ali nas i određuje u kulturnom i nacionalnom smislu. (prof. dr. sc. Darko Žubrinić)
Danas je Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva, spomendan Republike Hrvatske koji je Hrvatski sabor nedavno službeno proglasio na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.
Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – Misal po zakonu rimskoga dvora.
Svojom inicijativom Institut je želio skrenuti pozornost javnosti i svih govornika hrvatskoga jezika na važnost promicanja vrijednosti i ljepota hrvatskog glagoljičnoga pisma te omogućiti glagoljici da jedan dan u godini bude upravo njezin spomendan.
