IZ RECENZIJA
…Nekoć benediktinska opatija s crkvom svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, ne prestaje biti izazov naraštajima povjesničara i arheologa. Dokaz je tome i ovaj rad Ranka Starca, koji okom, znanjem i rukom vrsnoga arheologa, nakon što je u posljednjim desetljećima i sam radio i istraživao na tom prostoru, sada rezimira i pogledno iznosi sve dosadašnje radove i otkrića svojih prethodnika te rezultate vlastitih istraživanja.
Rad je napisan razumljivim i čitkim slogom ne pretendirajući da je to zadnja riječ ni o samostanu sv. Lucije, ni o bašćanskom kraju, već štoviše, stanovniku Bašćanske udoline i namjerniku, ali i stručnjaku arheologu, otkriva arheološko bogatstvo jugoistočnoga dijela otoka Krka u kome su u višetisućljetnom razdoblju ljudi toga kraja oblikovali svoj ambijent, podvrgavajući ga sebi i svojim potrebama. Stoga su posebno divljenja vrijedna najnovija otkrića, sakralnoga i profanoga sadržaja na raznim lokalitetima koji su do sada bili i arheolozima i stanovnicima širega bašćanskog područja sasvim nepoznati…
izv. prof dr. sc. Franjo VELČIĆ
Dugo smo čekali jednu ovakvu monografiju i sada je konačno imamo u rukama! Ranko Starac, poznati i iskusni arheolog iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, te dugogodišnji terenski istraživač arheološke baštine otoka Krka, ali i sjevernog Jadrana u cjelini, ovom je studijom iznio sve najbitnije o benediktinskoj opatiji sv. Lucije u Jurandvoru iz rakursa arheologije. Iako je o ovoj znamenitoj i važnoj opatiji dosta pisano i to ponajprije zbog njezine ploče — Bašćanske ploče, arheološki segment počesto je znao ostati ruban, nedorečen ili nepoznat, unatoč tomu što se na ovom crkvenom kompleksu kopalo i istraživalo u nekoliko navrata. Međutim, mahom je to ostalo neobjavljeno i time nedostupno.
S druge pak strane, na temelju povijesnih vrela ispisane su brojne stranice koje su ušle u temelje naših spoznaja o ovom sakralnom zdanju. Prisjetimo se samo temeljite studije Vjekoslava Štefanića Opatija sv. Lucije u Baški i drugi benediktinski samostani na Krku (zasebno objavljene 1937. godine u Zagrebu) ili niza radova Branka Fučića čiji su rezultati sintetizirani u njegovim kapitalnim Glagoljskim natpisima (Zagreb, 1982), pa do pojedinačnih prinosa brojnih autora različitih struka. Mnoga su pitanja dobila svoje odgovore, a brojna su bila postavljana ili će potaknuti nova promišljanja i dati drugačije zaključke. No, uvijek je Bašćanska ploča — i to s potpunim pravom — uzimala primat pri različitim znanstvenim istraživanjima.
No, kako bi upravo nju ispravno shvatili i kontekstualizirali, trebala nam je jedna ovakva monografija koja stručnom riječju i lijepim fotografijama te ostalim popratnim prilozima, objašnjava kada i u kojem je građevnom ambijentu Bašćanska ploča nastala, živjela i doprla sve do našega vremena kao prvorazredni nacionalni i kulturni spomenik…
doc. dr. sc. Tomislav GALOVIĆ
