Povijest Solina i frankopanskih solana

davPogled prema Dolinjem gradu, najstarijem dijelu Dobrinja i frankopanskim solanama

 

Jedno od mjesta koje turisti i posjetitelji posjete prilikom obilaska Dobrinja je vidikovac (Zemljina) s kojeg se pruža predivan pogled na Dobrinjsku Dragu i frankopanske solane u Solinama. Prepoznatljive su one još i danas i onima koji ne znaju puno o povijesti Frankopana i Dobrinjskog. U Dragi su se nekada nalazili vrtovi Dobrinjaca, a danas ih više nema. Raslinje sve više preuzima nekadašnje vrtove. Nema više ni solana, ali njihovu povijest ne možemo izbrisati. Iako ih više nema, još uvijek lokalitet u komunikaciji nazivam solanama. Možemo li oživjeti sjećanje na solane? Možemo! Za početak krenimo lokalitete nazivati njihovim povijesnim imenima.

Odlučite li iz Dobrinja krenuti prema Solinama, preporučam vam da krenete pješice.  Put kojim obično idem u Soline dobro je prohodan i markiran (preporučam da krenete njime) išao je preko Stupice, te prolazi u blizini crkve sv. Filipa i Jakova.  Na dijelovima puta vidljiv je podzid puta i rubni kameni. Pretpostavljam da se put koristio i za prijevoz robe iz luke Soline u Dobrinj i obrnuto. Prema Solinama je moguće krenuti i koritom Velog potoka, jer u ljetnim mjesecima  u njemu nema vode. Prošao sam ove godine koritom potoka s dobrim poznavateljem povijesti otoka Krka i “lokaliteta u šikarama” Petrom Kopanicom. Do njega dolazite krenete li starim putem prema Klanicama, te se na kamenom mostiću spustite u korito potoka, prođete pored starog mlina, te nastavite prema Solinama.  Vidljivi ostatci starog mlina,  visoki su gotovo do visine krova. Potok koji je nekada pokretao mlinsko kolo ulijeva se u zaljev Soline,  na mjestu gdje su nekada bile frankopanske solane. Marijan Bradanović u svojem radu “Razvitak naselja na kvarnerskim otocima – primjer Dobrinja” piše: “Na potocima koji su u neposrednom podnožju dobrinjske uzvisine protjecali predjelima Potočine i Slavonski potočine, već su se od srednjeg vijeka nalazili mlinovi.” 

95882937_2288777711427282_5677866874625327104_oOstaci mlina uz Veli potok
96083631_2288777908093929_2188493241282723840_oPresušeno korito Velog potoka

Vjerojatno ima još puteljaka i prečica kojima su se ljudi koristili da bi došli do svojih polja, a bili su povezani sa glavnim putem. Želja nam je da se ti putovi očiste od raslinja, označe se i stave u turističku ponudu.

97554390_10158332280567200_5151665477432377344_nStari put Dobrinj-Soline

 

Soline se nalaze na južnoj obali uvale Soline, na istočnoj strani otoka Krka. Smještene su podno starog grada Dobrinja, danas općinskog središta. Soline spadaju u najstarija sela Dobrinjštine; spominju se već 30. prosinca 1230. godine u glagoljskoj listini kojom neki Juraj Pariježić daruje crkvu sv. Jurja na Vrhu kod Krasa ( „i po putu ki gre na Solini“ )
Mjesto je ime dobilo po tome što su na tom području još u davnini, najvjerojatnije još u rimsko doba, a sigurno u srednjem vijeku, bile solane tj. proizvodila se morska sol.

dav

Na području mjesta Soline pronađeni su nalazi još iz rimskog doba: opeke i rimski novac. S obzirom da tu postoje prirodni uvjeti vrlo pogodni za proizvodnju soli, a što se kroz mnogo stoljeća i činilo, postoji velika vjerojatnost da je u ovom kraju još u rimsko doba bilo gospodarske aktivnosti. U prilog tome ide i postojanje dva važna rimska grada na otoku Krku – Krka ( Veglie ) i Fulfinuma, a potonji se nalazio blizu Solina. Krk i kanal između otoka i kopna bili su i strateški važni. Osim toga, sol je u to vrijeme bila vrlo cijenjena te je malo vjerojatno da rimljani nisu koristili područje u kojem priroda praktički sama proizvodi velike količine soli. Naime, uvala Soline je vrlo plitka, naročito u dijelu u kojem se najviše uvukla u kopno – na lokalitetu Meline koji se nalazi neposredno do Solina. To je veliki pretežno ravan pješčanik pa more prilikom plime prodire duboko u kopno, preplavljujući velike površine, a koje se zatim, prilikom oseke pretvaraju u lokve koje isušuju te na poslijetku pješčanik ostaje prekriven solju.

dav

U srednjem vijeku ovdje su solanu imali krčki knezovi – Frankopani. Osim ove, postojala je još jedna solana na otoku Krku, u Puntarskoj dragi, na području Kanajt, ali je ova, zbog količine i kvalitete proizvedene soli, bila posebno značajna. Iz tog doba vjerojatno potječe i naziv lokaliteta „Magazin“ na kojem su, pretpostavlja se, Frankopani držali skladišta za proizvedenu sol. Kada je, sredinom 15. st. Ivan VII. Frankapan na otok doselio nekoliko stotina Vlaha s Velebita, dio ih je naselio i na područje oko solane, u sela Sužan, Čižići, Šugare i Soline, očito kao radnu snagu u solani. Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund potvrdio je, uz ostala imanja, 1. studenog 1412. godine, knezu Nikoli Frankapanu i solane. Prema važnom piscu i izvrsnom poznavatelju otoka Krka, mlečaninu Antoniu Vinciguerri, koji je bio prvi venecijanski upravitelj otoka, solana proizvodi izvanrednu sol ( „saline excellentissime“ ). O solani piše i Augustin Valerije u svom izvješću iz 1527. godine. Osim za potrebe otoka Krka, sol se proizvodila i za izvoz.

O važnosti solane svjedoči i činjenica da su u srednjem vijeku Soline, Sužan i Šugare činile zasebnu administrativnu jedinicu s posebnim sucem. Nakon pada otoka Krka pod vlast Mletačke Republike 1480. godine, solana je zatvorena kako ne bi bila konkurentna venecijanskim solanama na Rabu, Pagu i drugdje.

Iako je obnova solane bila moguća uz male troškove, ona nikada nije obnovljena. Ivan Feretić u svom djelu „Povijest grada i otoka Krka“ iz 1819. godine, piše kako je nakon dolaska otoka pod vlast Austrije koncem 18. st., postojala namjera obnoviti solanu te kako je već sve bilo pripremljeno, ali je zbog dolaska Francuza početkom 19. st. sve propalo. (Preuzeto s wikipedia.org)

Izvori: Bolonić, Mihovil, Žic Rokov, Ivan: Otok Krk kroz vijekove, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002. / dobrinj.hr / visitdobrinj.hr

dav

U Solinama je obnovljena štrada – lokalni naziv za rivu. Koristili su ju za odmor i ukrcaj proizvođači soli, te brodari, koji su čamcima prevozili sol iz solana. Danas ju više ne koriste proizvođači soli i brodari, već ljeti kupači, a zimi šetači.

sdr

U blizini Solina nalaze se i tri stare crkve: sv. Mavra, sv. Jelene i sv. Filipa i Jakova. Sve crkve nalaze se u blizini starih putova, te postoji ideja da se sve međusobno povežu u priču s Dobrinjem. Raskrčeni i označeni putovi, bili bi idealni za šetnju i vožnju biciklom. S novim označenim putovima povećala bi se kilometraža postojećih pješačkih i biciklističkih staza.

Crkva sv. Mavra

68924220_3029294323753786_5481857885929472000_n

Crkva sv. Mavra nalazi se u Solinama, a zapravo je bliže Tribuljama i Klanicama, jer se nekadašnji pojam Soline odnosio na područje oko zaljeva Soline. Od glavne ceste udaljena je dvadesetak minuta hoda. Kao sjećanja na crkvu do danas su ostali nazivi pašnjaka i vinograda: Pod Mavrom, S pod Mavra ili Pod Mavor. 

Prema navođenju apostolske vizitacije iz 1579. godine, crkva sv. Mavra pripadala je, barem neko vrijeme, redovnicima sv. Franje u Krku.
Čini se da je crkva bila kratka vijeka jer se više ne spominje u novim biskupskim vizitacijama.

Nedavno smo do nje prokrčili uski put od starog puta koji ide prema Dobrinju, tako da se sad crkva može lakše pronaći.

103144695_2314674885504231_9156832832894870233_n

103111134_2314675472170839_8561748700173885161_n

103973865_2314675192170867_5006585891359551973_n

104049210_2314674938837559_1599376521100899265_n

 

Crkva sv. Jelene

104765294_2322901051348281_4924478709621180848_n

Od glavne ceste koja povezuje Rasopasno i Soline, laganom šetnjom dolazimo do crkve sv. Jelene. Automobil možete parkirati pored oznake na glavnoj cesti, te nastaviti pješice dvadesetak minuta do crkve. Nedavno je Turistička zajednica Općine Dobrinj postavila dodatnu info ploču na “Y” raskrižju koja posjetitelje navodi na lijevi dio puta. Važno je da su putovi prema lokalitetima pravilno označeni kako ljudi ne bi lutali. Na lokalitetu je postavljena i info ploča.

104707827_10158438798692200_5676643708465493236_oPoložaj Dobrinja u odnosu na crkvu sv. Jelene

Crkva sv. Jelene jedna je od veoma starih crkava, a nalazi se u jednom pašnjaku u blizini sela Tribulje i Klanice. Nije poznato vrijeme njezina nastanka. Prvi se put spominje 1382. godine u oporuci dobrinjskog plovana, a 2. travnja 1471. godine navodi se kao oznaka lokaliteta u darovnici Ivana Frankopana. Uz crkvu je postojala bratovština. Crkva je napuštena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Od crkve je sačuvano oko pet dužnih metara zida i oko tri metra narušena zida koja upućuje na njezinu širinu. Pored crkve prolazi jedan od najstarijih puta prema Solinama. Nedavno je Petar Kopanica raskrčio stari put koji prolazi uz maslinik, a nastavit ćemo s raskrčivanjem puta prema Solinama. Na taj bi se način povezale Soline i crkva sv. Jelene, dva povijesna lokaliteta.

105614278_2322901444681575_8743419392773260146_n

105490990_2322901151348271_3236227029113369125_nRaskrčeni stari put prema crkvi 

 

Crkva sv. Filipa i Jakova 

74505850_394031068141976_9171787168937410560_n

Crkva sv. Filipa i Jakova nalazi se u blizini starog puta koji ide iz Dobrinja prema Solinama. Crkva spada među najstarije ovog kraja. Prvi put se spominje u sačuvanoj oporuci dobrinjskog plovana Mavra 20. studenog 1382. godine, u kojoj se navodi da oporučitelj ostavlja crkvi dvije kobile. Uz crkvu je postojala istoimena bratovština.

74284706_394031104808639_5348940562357551104_n

 

Crkve i putovi kako doći do njih označeni su na ovoj karti.

 

Podatci o crkvama preuzeti iz knjige Antona Bozanića “Dobrinj i dobrinjsko područje povijesni hod i drevna župa”.

 

 

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.