U potrazi za frankopanskim posjedima – napušteno selo Šugare

Puno toga zanimljivog kriju šume i šikare, ali je to dostupno samo onima koji su spremni uzeti škare, zaraditi koju ogrebotinu i provlačiti se kroz gusto raslinje kroz koje vjerojatno vrlo dugo nije kročila ljudska noga. Nama su naravno najzanimljiviji lokaliteti koji se nalaze na frankopanskim posjedima, ili su povezani s njima. Čitajući i pričajući sa mještanima Dobrinja čuo sam za napušteno selo Šugare. Pitao sam ih da li znaju gdje se točno nalazi? Rekli su mi da se ne zna točno. Pogledate li na topografsku kartu vidjet ćete toponim Šugare, koji se prostire na relativno velikom području. Ali gdje je bilo selo? Otvaram staru kartu, iz 19. stoljeća i nalazim toponim Sugari, sa ucrtanim objektima.

šugariIzvor: mapire.eu

Današnja tehnologija nam pomaže da puno lakše pronađemo ono što tražimo, no raslinje na terenu je toliko gusto da se teško probiti do točne lokacije koju ste si zadali u navigaciji. Tu su onda od velike pomoći domaći mještani, koji su već bili na lokaciji i znaju put kako doći do nje. U Šugarama smo bili dva puta. Prvi dan smo se Petar Kopanica i ja uputili u potragu sami, nakon što nam je Stefan Albert, biciklista iz Krka poslao točnu lokaciju gdje je vidio ostatke kuća. Uputio nas je da od kapelice u Čižićima krenemo po makadamu prema selu. Pričao nam je o velikoj kući sa voltom…Ostatci su tu, samo ih treba pronaći! Odlučili smo se prema selu uputiti s druge strane, sa starog puta koji je nekada išao prema Omišlju.  U blizini, gdje smo parkirali auto nalazi se štala gdje Darko Škrabonja iz Čižića drži krave, te smo ga pitali da li zna gdje se nalaze Šugare? Kao da smo dobili sedmicu na lotu! Osim što Darko Škrabonja zna sve lokalitete na kojima se nalaze ostatci sela, još ga k tome zanimaju iste stvari koje zanimaju i nas. Darko nam objašnjava da su uz Šugare vezana tri toponima gdje se vide ostatci sela – Orloc, Sud i Stan, te nam objašnjava kako doći do njih. Govori nam da ćemo prve dvije lokacije pronaći sami, a treću će nam on pokazati; “pored maslinika ima na desno jedan klanac po kojem morate krenuti prema selu. Vjerojatno je zarastao!”

sdr
Zarašteni klanac prema selu
sdr
Probijanje kroz zarašteni klanac


Postojala je inicijativa mještana Čižića da se lokalitet raskrči i stavi u turističku funkciju. Selo Šugare nije daleko od kapelice u Čižićima, na oko petnaestak minuta laganog hoda. No naravno, to malo znači, kad je skriveno u šikari.

U selo Šugare je krčki knez Ivan VII. Frankopan, doveo velebitske Vlahe ili Murlake, zbog potrebe za radnom snagom u nekadašnjim solanama u Solinama. Prema prof. Petru Skoku, selo Šugare se spominje već od 1491. godine. U izvještaju krčkog providura Augustina Valerija od 1527. godine, među ostalim političkim jedinicama uz “Dobrinj i njegovo područje” spominje se posebna jedinica “Soline” s 92 kuće i 430 stanovnika sa svojim sucem na čelu, za sela Sužan, Šugare i Soline. U notarskoj ispravi iz 1659. godine piše kako Mihovil Gržetić, sudac grada Dobrinja, i Matej Gržetić pok. Jurja, sudac Sužana, Šugara i Solina, daju punomoć zastupniku u Mlecima. U popisu župe Dobrinj iz 1780. godine doznaje se da sela Čižići i Šugare imaju 20 kuća kmeti, 47 ljudi od pričešćene i 17 dice. Biskup Albert Dujmi odredio je 15. listopada 1555. da kapelan kojeg je odredio za proviđanje sela Solina i Šugare mora stanovati kod crkve sv. Petra u Solinama.
Ime sela potječe od romansko-pastirskog naziva “sugar” što znači janje koje još sisa. Čini se da je selo napušteno polovicom 19. stoljeća, mada je moguće da su stanovnici Šugara osnovali i preselili se u  selo Rudine koje se ne spominje u starim spisima.

Izvor: Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov, Otok Krk kroz vijekove i Ivo Jelenović, Mikrotoponimija Dobrinjskog područja na otoku Krku

Prvi dan probili smo se do dijela koji nosi naziv Orloc i tamo pronašli ostatke suhozidne arhitekture u visini  od oko pola metra. Slične ostatke pronašli smo i u jednom dijelu sela sv. Martin, u kojem su također živjeli naseljeni Vlasi. U knjizi “Darovnica slavnog Dragoslava”, autora Josipa Kirinčić i Franje Velčića, pronašao sam podatak “da su u Dragoslavovo doba u selu ljudi nastavali građene nastambe od suhozida.”

sdr

sdr
Ostatci arhitekture od suhozida na Orlocu

Drugi dan smo se uputili u potragu s Albertom Stefanom. Trebao se prisjetiti gdje je vidio ostatke koje je pronašao, kako bi nas odveo do njih. Skrenuli smo s klanca desno u šikaru i pronašli dugačke ostatke suhozida koji su poprilično debeli, gumno, stari zdenac i suhozidne ostatke arhitekture kao i prvog dana obilaska na Orlocu. Iznenadili smo se koliko se ostataka nalazi skriveno u šikari. Sunce prži, ali to nas ne priječi da se probijamo kroz gusto raslinje. Kojim putem krenuti? Što prvo obići? Područje koje bi željeli obići je veliko. Zanima nas sve… Suhozid po kojem hodamo pun je komada nekakve opeke.

dav

dav
Ostatci gumna?
dav

Nastavljamo dalje dugačkim suhozidom u potragu većih ostataka sela – kuće sa sačuvanom voltom. Hodamo i pitamo se čemu su služili pojedini ostatci? Za sad možemo samo nagađati. No, zaključujemo da područje gdje se nekada odvijao život i gospodarske aktivnosti nije malo, a prohodali smo tek malim dijelom.

dav

dav

I konačno nalazimo što tražimo. Veći ostatak sela Šugare, kuću sa voltom, ali za razliku od prijašnjih vidljivih ostataka, ovdje vidimo da je korištena žbuka. Zaključujemo da se vjerojatno radi o novijoj kući. Kuća se nalazi na dijelu koji nosi naziv Kućina. Kuća je dosta velika. U zidu vidimo rupe gdje su se nalazile grede. Sve je u raslinju. Sunce je jako. Teško je naći dio koji se može fotografirati, kako bi se što više vidjelo. Trebati će doći ponovno, u doba dana koje je prikladno za fotografiranje. No, bit će nam lakše jer smo donekle raskrčili put do kuće. Odrezali smo nekoliko grana, kako bi fotografirali lijepu sačuvanu voltu.

davUnutrašnjost kuće na Kućini

dav

sdrStražnja strana kuće na Kućini

Hodajući dalje našli smo se na nekom starom putu. Krenuli smo ga krčiti da vidimo kuda vodi. Put nas je doveo do drugog dijelom sačuvanog gumna? Svuda oko nas hrpe kamenja. Nastavili smo krčiti putu u kontra smjeru, koji nas je vodio prema kući u kojoj smo bili malo prije. Ispred kuće s voltom nalazi se put koji se spaja na klanac kojim smo došli, a u blizini se nalaze suhozidni ostatci arhitekture koje smo pronašli prvi dan. Na povratku smo raskrčili klanac od kuće s voltom do puta kojim se služe vlasnici maslinika.

dav

U Čižićima smo vidjeli lijepu sliku s naslovom “Ovako je nigda bilo”, koja dijelom zasigurno opisuje način života u napuštenom selu Šugare. Prilikom akcije čišćenja crkve sv. Jakova, u drugom napuštenom selu Male Ponikve, razgovarao sam s Predsjednikom MO Kornić, Šimunom Josipovićem, koji mi je rekao da je putovao dosta van Hrvatske, te govori da su za svaku ruševinu, kulturnu znamenitost, koju su željeli posjetiti morali platiti nekoliko Eura za posjet. Na Krku imamo nekoliko sela u koja je Ivan VII. Frankopan naseljavao Vlahe… Šugare, sv. Martin (u kojem se nalaze ostatci dviju srednjovjekovnih crkava).  Možemo li vratiti “život” u napuštena sela, naravno u turističkom smislu?

Vođen tom idejom, kako gotovo svakodnevno u ljetnim mjesecima boravim na prostoru solane u Solinama, došao sam na ideju o izradi suvenira koji bi prezentirao nekadašnju solanu u Solinama. S ciljem prezentiranja i promoviranja frankopanskih solana u Solinama, na Krčkom sajmu je predstavljen suvenir vrećica soli, kojeg je izradila Andrea Radojčić iz Kistoprinta.  Autorica suvenira Andrea Radojčić na sajam je došla kao pučanka iz sela Šugara, te predala sol krčkom knezu Nikoli IV. Frankopanu. U selo Šugare, kako sam već napisao je krčki knez Ivan VII. Frankopan, doveo velebitske Vlahe ili Murlake, zbog potrebe za radnom snagom u nekadašnjim solanama u Solinama, te smo taj povijesni podatak iskoristili u samoj predaji soli knezu, odnosno predstavljanju suvenira. Ovo je prva aktivnost u sklopu projekta U potrazi za frankopanskim posjedima koja obuhvaća priču o selu Šugare, soli, solanama i Frankopanima.

dav

dav

Vrećica soli, suvenir za promociju frankopanskih krckih solana, sol u ručno oslikanoj vrećici s motivom crkve sv. Mavra kod Solina.

 

 

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.