U potrazi za frankopanskim posjedima – samostan sv.Kuzme i Damjana u Zaroku u Baški

Pogled prema lokaciji gdje se nalazio samostan u Zaroku

Pretražujući dostupne podatke o povijesti mlinova na području Baške, pretraživanje me ponovno dovelo do samostana sv. Kuzme i Damjana u Zaroku u Baški, pored kojeg se nalazio jedan od najstarijih mlinova na području Baške. Većina posjetitelja koja se ljeti kupa i sunča na Veloj plaži vjerojatno ni ne zna što se nekada nalazilo u njihovoj blizini, a nalazio se upravo samostan sv. Kuzme i Damjana. Bilo bi lijepo kad bi se na približnu lokaciju postavila ploča sa osnovnim informacijama o samostanu.
Za točno lociranje samostana, obratio sam se za pomoć arheologu Ranku Starcu, koji mi je objasnio gdje se točno samostan nalazio, te napisao: Samostan svetih Kuzme i Damjana bio je u Zaroku, uz plažu. Dvadesetak metara od mora, pri kraju plaže, gdje završava kamp, preko potoka, gdje počinju privatne kuće i apartmani. Uz zapadnu i jugozapadnu granicu kampa.

Uputio sam se na točnu lokaciju da vidim gdje se to samostan nalazio. Bilo je to negdje u rujnu 2019. godine.  U međuvremenu je Dragan Joksimović iz Baške na svojem Facebook profilu objavio zanimljiv tekst i fotografiju o samostanu. Nekada je vrlo teško pronaći neki novi podatak o lokalitetu koji vas zanima, a mene zanimaju lokaliteti koji nisu baš poznati široj javnosti i o kojima ne možete pronaći informacije “prvim guglanjem”.

Vidljivi ostatci samostana sv.Kuzme i Damjana u Zaroku, izvor Dragan Joksimović

Uz priloženu fotografiju, Dragan Joksimović je objavio i zanimljiv tekst od dr. V. Dorčić.

Zapadno od Baške pod samom gorskom kosom Baga nalazi se kraj nazvan »Zarok«. Naziv je protumačen, jer dolazi od staroslav. riječi »zareći« u značenju »zabraniti«, dakle predstavlja pravni pojam »zabrana«. Očito je da je tu nekada bila zabranjena sječa šume ili ispaša, a izraz će nam biti još razumljiviji, ako znademo da se tu nekada nalazio gostinjac i samostan Sv. Kuzme i Damjana. Taj je dakle predio pripadao samostanu, i tu je bila zabranjena upotreba zemljišta osobama izvan samostana, pa će nam onda značenje izraza »Zarok« biti potpuno shvatljivo. Hospicij i samostan sv. Kuzme i Damjana bio je osnovan darovnicom posljednjeg krčkog kneza Ivana VII. Frankopana g. 1455. a pripadao je Pavlinima, te je vrijedio kao podružnica pavlinskog samostana sv. Spasa u Senju. Premda se taj hospicij i samostan u Baški poslije pada otoka Krka pod Veneciju (1480) nalazio na mletačkom teritoriju, ipak je bio ukinut za vrijeme cara Josipa II. (1748), jer je bila ukinuta njegova matica u Senju. O tom hospiciju i samostanu imademo bilješku u Arhivu Hrvatske u Zagrebu u spisu »Pohod samostanima u istarskoj pokrajini«, od o. Jakova Ivankovića, provincijala Istre i Vinodola, iz g. 1637. Tu se spominju pavlinski samostani Sv. Petra u šumi, Bl. Djevice Marije u Klani, sv. Elizabete u Motovunu u Istri, sv. Nikole u Senju. O našem hospiciju i samostanu sv. Kuzme i Damjana u Baški ova bilješka veli: Hospicij sv. Kuzme i Damjana na otoku Krku u Baški na mletačkom području obdarili su knezovi Frankopani, jer su njegov matični samostan Sv. Spasa koji je nekoć cvao u Senju opustošili Turci, koji su provalili do Senja, dok na otoke nisu dolazili. Samostan u Baški imao je malo zemlje, a mletački su gospodari istiskivali vanredne namete od samostana »protiv volje i nakane pobožnih osnivača«. U to doba (1637) stajao je na čelu gostinjca o. Nikola Vlahović.

Toliko znademo o gostinjcu i samostanu u Zaroku u Baški. Treba istaći da se pisac ovih redaka iz doba svoga djetinjstva (1906-1912) još sjeća portala crkve tog samostana u Zaroku, dok je ostala građevina bila srušena i pojedini dijelovi zidova upotrebljeni od gazde Marka Mihalića za stočarski stan. Gornji dio portala srušio se negdje za vrijeme Prvog svjetskog rata, a kuće koje su u novije vrijeme tu sagrađene raznijele su posljednje ostatke kamene građe nekadašnjeg gostinjca i samostana. Osim zemljišta »Zarok« sjeća nas samostana sv. Kuzme i Damjana tamošnji predio pod nazivom »Sv. Kuzme«.

SAMOSTAN u Baški je 1371. dobio vinograd u Bašćanskoj Drazi (dolini) na otoku Krku i koristio mlin na potoku zvanom “Goričica” (danas restoran Malin) i šire područje. Zarok (Zakon). Na mjestu gdje se nalazila crkva sv. Kuzma i Damjana i još nekoliko kuća, mještani su zvali Mostir (Manastir). Sjeverno, iznad Mostira prema sadašnjem Batomlju vide se zidine naselja Vlas.Iznad zidina postojao je izvor Gaj, koji je presušio.

PAVLINI u samostanu osim opće naobrazbe bave se poljoprivredom. Klima za neke žitarice bila je povoljna da su se brali (želi) i dva puta godišnje. Kukurz je dospijevao u studenom a klipovi veliki 20-30 cm. Hrpe kukuruza u konobama ljuštio se danima i tednima. Uzgajaju pčele, sadili pamuk, konoplju uz vodotok Vele rike a naročito stabla Bijelu murvu (lat. Morus Alba) u blizini samostana. Od nekoliko desetaka stabala Murve ostalo je samo nekoliko stogodišnjaka u dvorištu jedne bašćanke (u Zaroku) koja je znala vrijednost i povijest Murve. Ostala stabla Murve posekli su prilikom gradnje vlasnici kuća. U knjizi Slećna doktorica, autor Ladislav Chrudina (2004) piše kako je Emil Geistlich (1870-1922) rado boravio u hladovini mlina “Zablaće” slušajući i gledajući žamor vode koja pokreće velike drvene kotače mlina. Htio je otkupiti mlin, ali nažalost, nije uspio. Na lokacijama uz Velu Riku (domaći ‘Suha Ričina’) pronađen je fosil morskog pauka i fosili morskih puževa iz eocena, danas su izloženi u Prirodoslovnom Muzeju Rijeka.