Sol iz frankopanskih solana predstavljena na Krčkom sajmu

 

Žlahtni kneže Mikula IV. Frankopan. Ja pučanka, iz sela Šugare počašćena sam da mogu nakon više stoljeća, po prvi put donijeti sol iz frankopanskih solana iz Solina na Krčki sajam. Predajem ovu vrećicu soli, sa željom da se tradicija nastavi…

dav

 

Kad sam prije nekog vremena na Facebook stranici napisao da će se u frankopanskim solana u Solinama ponovno proizvoditi sol, vjerojatno su mnogi pomislili da pišem gluposti i o kakvoj sad proizvodnji soli pišem u solani koja više ne postoji. Bio je to trenutak kad sam došao na ideju o izradi suvenira vezanog za frankopanske solane. Takva povijesna znamenitost, a nažalost za nju zna malo ljudi, iako se veliki broj turista ljeti kupa i odmara na prostoru solane.

dav

Vrećice soli

S ciljem prezentiranja i promoviranja frankopanskih solana u Solinama, na Krčkom sajmu je predstavljen suvenir vrećica soli, kojeg je izradila Andrea Radojčić iz Kistoprinta.  Autorica suvenira Andrea Radojčić na sajam je došla kao pučanka iz sela Šugara, te predala sol krčkom knezu Nikoli IV. Frankopanu. U selo Šugare je krčki knez Ivan VII. Frankopan, doveo velebitske Vlahe ili Murlake, zbog potrebe za radnom snagom u nekadašnjim solanama u Solinama, te smo taj povijesni podatak iskoristili u samoj predaji soli knezu, odnosno predstavljanju suvenira. Prema prof. Petru Skoku, selo Šugare se spominje već od 1491. godine. Suvenir predstavlja proizvod kojeg je solana proizvodila – sol, zapakiranu u ručno oslikanu platnenu vrećicu. Motiv na vrećici: pilastar s utorom za učvršćivanje ploče – pluteja, Sv. Mavar, Soline, 9. stoljeće i natpis sol na glagoljici. Crkva sv. Mavra se nalazi u blizini solana.  Ovo je prva aktivnosti u sklopu projekta U potrazi za frankopanskim posjedima s ciljem promoviranja frankopanskih solana u Solinama i frankopanske baštine. Suvenir ne predstavlja samo sol i frankopanske solane, već se može koristiti u priči za promociju crkve sv. Mavra, glagoljice, napuštenog sela Šugara, Frankopana, kako bi ih se što bolje turistički valoriziralo. Frankopani i njihova ostavština mogli bi i trebali biti najvažniji resurs za razvijanje kulturnog turizma kako na otoku Krku, tako i šire na područjima gdje su  Frankopani ostavili traga. Mnogo toga su nam Frankopani ostavili u naslijeđe, a koliko smo to iskoristili u turističke svrhe? Jako malo, gotovo ništa. No srećom, postoje pojedinci koji se trude i koji imaju ideje, samo nažalost nemaju financijsku podršku kako bi svoje ideje i ostvarili.

dav

Pučanke iz Šugara donose sol na Krčki sajam

Vezano za priču o soli i sajmu sam se čuo s gospođom Manjom Kostelac – Gomerčić, iz udruge Baštinica, koja je pronašla zanimljiv podatak vezan za sajamsku kupoprodaju.

Nije nam teško zamisliti kako se i u tim davnim vremenima (15. st.) odvijala sajamska kupoprodaja ne samo u Krku, nego i u ostalim frankopanskim centrima, od morskih (Senj…) do kontinentalnih (Otočac, Modruš…).

U prilog sajmovanju u Otočcu govori i jedan stari zapis u glagoljskom rukopisu iz 1486. godine – Kolunićevu zborniku. Taj je brevijar prepisao jedan od vodećih intelektualaca toga vremena, žakan Broz Kacitić iz plemena Kolunića iz Dubovika (Kosinj), i to upravo u Otočcu. Pisac navodi da je korizmenjak prepisao za plaću u kući gatanskoga (gačanskoga) vikara Levnarda i oćaka u crkvi sv. Marije u Knežoj Vasi (dakle, Kneževu Selu) kraj Otočca. Knežu Vas, selo odmah uz frankopanski grad Otočac, možemo smjestiti možda u današnji Prozor ili u Staro Selo.

Kolunić u taj zbornik korizmenih propovijedi zapisuje i neke svjetovne podatke vezane uz to vrijeme pa navodi: “I tada biše pšenica v Otočci po pet a proso po pet peči, zač, biše dobra letina”. Ili prevedeno, bila je to rodna godina, pa su pšenica i proso postigli istu prodajnu cijenu. S pšenicom i žitaricama, a onda i s brašnom, trgovalo se zasigurno ponajviše s Primorcima (u zamjenu posve sigurno i za sol).

Dobro osmišljenom turističkom ponudom frankopanska baština može postati pokretač razvoja određenog područja. Kao dobar primjer možemo uzeti dvorac Bran u Rumunjskoj. Zahvaljujući priči o Drakuli i vampirima koju Rumunji dobro koriste u turističke svrhe, dvorac Bran je glavni izvor prihoda mnogih stanovnika Brana. Postavljam si pitanje koliko gospodarstvenika ostvaruje svoje prihode zahvaljujući baštini koju su ostavili Frankopani?

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.