Guédelon – učimo od najboljih

09dfc2_334ec0a5fcac440ba5c6984ae685ef31mv2Fotografija izvor: Guédelon.com

Hrvatska ima vrhunske sportaše, znanstvenike, inovatore… A može li imati i vrhunske destinacije kulturnog turizma,  koje će posjećivati 100, 200, 300 tisuća ljudi godišnje? Potencijala ima koliko želimo, no da li razmišljamo na dobar način kako bi to i ostvarili? Da li imamo projekte kojima bi se to moglo postići? Mišljenja sam da ne. Uređenje nekog od lokaliteta kao i razni projekti koji se provode vezani uz kulturni turizam ništa ne znače za gospodarstvo i lokalne poduzetnike ako ih ne posjećuju posjetitelji i turisti, te ukoliko isti ti posjetitelji i turisti nešto ne potroše prilikom posjete lokalitetima. Iako se već neki projekti vezani za kulturni turizam provode, čini mi se da iza njih ne stoji snažan marketing koji će ih promovirati. Potrebno je zajedništo između jedinica lokalnih samouprava koje nešto pokušavaju, kao i institucija na državnoj razini da bi se postigli neki rezultati. Imamo jako puno turističkih zajednica na različitim razinama, no da li su tu i rezultati njihovog rada? Nije dovoljno osmisliti projekt, urediti lokalitet i popratnu infrastrukturu na njemu, već je uz sve to potreban snažan marketing koji će ga ispromovirati i privući što veći broj posjetitelja. A da bismo uopće krenuli nešto promovirati, moramo imati dobru priču s kojom ćemo ljude zainteresirati za naš lokalitet.  Moramo promijeniti način razmišljanja, da ne razmišljamo na način “to je preveliki i skupi projekt, to se ne može realizirati”, ili se samo diviti odredištima koja privlače nekoliko tisuća turista godišnje, dok naši lokaliteti godinama propadaju obrasli raslinjem. Propadaju lokaliteti obrasli raslinjem, a zanimljive priče iz povijesti zapisane na nekoj staroj listini ili u nekoj staroj knjizi stoje neiskorištene.  Točno je da je projekt skup i neisplatljiv ukoliko ne postane djelomično ili u potpunosti samoodrživ. Svaka kuna je puno, ukoliko nam u budućnosti neće donositi nove kune u proračun…

Guédelon i dvorac Bran su dva totalno različita lokaliteta i projekta koja privlače veliki broj turista.

Već dugo vremena pratim temu srednjovjekovnih utvrda, njihovu obnovu i stavljanje u turističku ponudu. U posljednje vrijeme svoj interes sam usmjerio prema Frankopanima i njihovoj ostavštini. Mnogo je toga ostalo iza njih. Od utvrda, starih gradova, crkava, samostana, gospodarskih objekata, napuštenih sela, pisma kojim su se služili – glagoljica, pa do samih članova njihove obitelji. U svijetu smo poznati po kravati, postanimo poznati i po glagoljici. Pogledamo li samo otok Krk, na njemu imamo jako puno toga što je povezano s Frankopanima. Toliko toga, da za to sve vjerojatno ne znaju sami stanovnici otoka, Hrvatske, a kamoli turisti.

Zanimljiva mi je bila činjenica koju je iznio Drago Miletić u radu “Frankopanski put” o Modrušu. Ljude koje su pitali da li znaju što je Modruš, odgovorili su da je to odmorište uz autocestu. Žalosna činjenica!

Pitanje svih pitanja je kako nakon obnove lokaliteta od lokaliteta napraviti turističku atrakciju, da ga posjećuje što veći broj turista. Dio odgovora može se pronaći u odličnom projektu iz francuske pokrajine Burgundije. U francuskoj pokrajini Burgundiji, u mjestu Chateau de Guédelon, ekipa od 50 ljudi radi na izuzetnom zahtjevnom pothvatu. Želja im je sagraditi srednjovjekovnu utvrdu koristeći iste tehnike i materijale koji su se koristili za gradnju u 13. stoljeću. Ne mislim odmah da bismo trebali graditi novu utvrdu, već vidjeti što se sve turistima nudi u sklopu projekta i što sve možemo primijeniti kod nas.

Sve je počelo kao kao luda ideja Michela Guyota, vlasnika obližnjeg dvorca St. Fargeau, a postalo je stvarnost koja ne služi samo kao sjajan hobi za lokalno stanovništvo, nego i turistička atrakcija koja privlači na tisuće posjetitelja iz cijele Europe. Gradnja je započela 1997. godine, a procjenjuje se da bi završetak gradnje mogao biti oko 2023. godine. Završetak gradnje ne znači i kraj gradnje, jer graditelji planiraju preskočiti par stoljeća, te nastaviti sa nadogradonjom iz XV. stoljeća, kao što su se i stvarne utvrde nadograđivale nakon određenog vremena. Utvrda se gradi na napuštenom kamenolomu, a svi materijali drvo, kamen, pijesak, zemlja, glina moraju se naći na mjestu gradnje. Sve što se koristi za gradnju mora biti proizvedeno na licu mjesta, a graditelji koji sudjeluju u gradnji morali su naučiti stare zanate i ograničiti se na alat koji je postojao prije osam stoljeća. Klesari i drvodjelci bave se osnovnom građom, kovač izrađuje čavle… Da bi sve što vjernije izgledalo graditelji su obučeni u srednjovjekovnu odjeću. Gradnja utvrde može se pratiti putem web i Facebook stranice guedelon.fr. Putem web stranice moguće je kupiti ulaznice za obilazak utvrde, proizvode koji su tamo izrađeni, knjige, DVD-ovi, nactri i ostalo. Zanimljive su i radionice koje se nude posjetiteljima, te se tako na primjer uz organizirani obilazak lokaliteta na francuskom i engleskom nude i početnička radionica obrade gline i kamena za djecu. Okolo utvrde mogu se razgledati srednjovjekovne kuće, vrtovi, domaće životinje, radionice u kojima se proizvodi opeka, obrađuje drvena građa, izrađuje užad… Godišnje ga posjeti više stotina tisuća posjetitelja.

Kako to izgleda, možete vidjeti iz priloženih videa.

 

 

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.