Zbirka frankopanskih priča o kruhu Tomislava Beronića

116021233_3358278880903314_4932213469704957828_o

U sklopu projekta U potrazi za frankopanskim posjedima na Krčkom sajmu smo predstavili suvenir vrećicu soli, koji prezentira sol iz nekadašnjih frankopanskih solana iz Solina na otoku Krku, koji je izradila Andrea Radojčić iz Kistoprinta. U suradnji s piscem Tomislavom Beronićem predstavljamo vam drugi suvenir vezan uz Frankopane – Frankopanski kruh, koji je osmislio autor sa suradnicom Ljiljanom Frankić Plazibat. Želja nam je i dalje osmišljavati nove proizvode koji će biti povezani s Frankopanima. 

Kako je došao do ideje za Frankopanski kruh ispričao nam je Tomislav Beronić.

Inspiracija za zbirku priča su latinske riječi „frangere pane“ iz kojih je prema predaji nastalo prezime Frankopan.

Radnja svih do sada napisanih priča događa se u gradovima vezanim uz porodicu Frankopan: Ozalj, Dubovac, Cetin, Drežnik, Bosiljevo, Ogulin, Novigrad i Karlovac. Svi važniji likovi koji se spominju u pričama su povijesni, a mjesto i vrijeme radnje svake pojedine priče odgovara nekom stvarnom događaju.

Vremenski raspon priča proteže se na nekoliko stotina godina, još od doba dok Frankopani nisu koristili to ime već su se zvali knezovima Krčkim, pa sve do vremena kada su već izumrli, ali njihova ostavština postoji i dalje.

Stoga je glavni lik, uvjetno rečeno, u stvari – kruh, kao simbol mnogih vrijednosti koje imamo i dan danas.

107636223_3191972730841581_8829555581979861783_n

Taj je kruh poseban, pripremljen prema posebnom „tajnom“ receptu koji se kroz obitelj prenosi ženskom linijom. Njega kneginja predaje svojoj snahi, a nova pripadnica obitelji Frankopan time preuzima i svoje dužnosti spremanja i ukrašavanja kruha.

S obzirom na to da su Frankopani imali veliki ugled u cijeloj kršćanskoj Europi i ženidbom se vezali sa stranim plemstvom, snahe nisu uvijek poznavale hrvatski jezik i glagoljicu na kojoj je pisan izvorni recept, te su ga stoga prevodile i prepisivale na druge jezike koristeći se drugim pismima. Uz to, prilagođavale su recept vremenu i podneblju u kojemu su živjele te su, primjerice, bademe kojih na Krku ima u izobilju, mijenjale orasima i lješnjacima na svojim kontinentalnim posjedima.

107658781_3191972894174898_5011048505773215314_n

Oblik kruha domaćica je prilagođavala potrebama poruke koju je knez želio poslati, lomeći ga i dijeleći za svojim stolom u svečanim prigodama.

Tako smo uz ove priče izradili kruh kakav bi on mogao biti u ono doba, što je zasluga vješte kuharice Ljiljane Frankić Plazibat, te zbirku recepata na različitim pismima. Sve to skupa daje ovim pričama i dodatne dimenzije izgleda i okusa, što otvara mogućnosti za razvijanje originalnog turističkog proizvoda.

Zbirka priča bit će objavljena u knjizi za koju je fotografije izradio poznati karlovački fotograf Dinko Neskusil.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.