Dobrinjska mikrotoponimija

Ive Jelenović
Izvor: Mikrotoponimija Dobrinjskog područja na otoku Krku

Dobrinj je, nema sumnje, jedno od najstarijih hrvatskih naselja ne samo na otoku Krku nego uopće na Jadranu. O tome, pored njegova imena, govore i brojni historijski spomenici. Računa se da su Omišljani, Dobrinjci, Vrbničani i Bašćani potomci prvih hrvatskih doseljenika još iz V i VI stoljeća.
Iz citirana već dokumenta na početku ovoga rada, iz znamenite Dragoslavljeve dobrinjske listine, koja je glagoljicom i hrvatskim jezikom pisana još 1. siječnja 1100, dakle na samom početku XII stoljeća, saznajemo da je Dobrinj već u jedanaestom, a prema tome sigurno i u ranijim stoljećima politički, administrativno i kulturno organizirana jedinica, da ima svoj kapitul (kaptol), svoj komun (općinu), svoju plovaniju (župu), pravne ustanove, svoga suca (općinskoga načelnika), svoga općinskoga pisca (pisara, notara, tajnika), sve dakle što je u ono davno doba bilo potrebno jednoj uređenoj i sređenoj ljudskoj zajednici da može postojati i društveno djelovati: ». . . . Na to svedoci g(ospodi)n plovan………i sudac Stanić, rečeni Domiče Kontie, i Širona Rutareški, Paval Klatial/, Solkae Karmeli i veće drugih svedak . . . . Ja Kirin sin Radonin, pisac od komuna Dobrina na to i ovo pisah pravo i verno, molen od Dragoslava i biskupa« završava spomenuta dobrinjska listina.

Smjestio se Dobrinj na strmoj, djelomično potkovastoj visoravni, oko 200 m nad morem, i to njegov stari dio, tj. Dolinji grad, dok se noviji dio — Gorinji grad penje prema jugu. Okrenut je, dakle, na sjever pa mu pogled seže preko Omišlja do Kraljevice, Rijeke i Opatije. Da ne bi bilo nesporazuma, s obzirom na ovu podjelu, moram reći da Dobrinj ima danas oko 300 stanovnika te da je, usprkos svojoj podjeli, vjerojatno najmanji »grad« na svijetu. Pojam grad uzima se, dakako, u srednjovjekovnom smislu — castrum, castellum — kaštel, utvrda, premda vjerojatno nije nikada bio opkoljen zidinama, kao što su to bili njegovi susjedi Omišalj, Vrbnik, Baška i Krk. U tome ima — može se reći — u stanovitom smislu i štete za znanost, jer je poznato da su u XVI i XVII stoljeću uskoci provaljivali u grad, da su jednom (a možda i više puta) opljačkali i obeščastili crkvu, da su podmetnuli požar, zapalili arhiv u kome su nestali različiti spisi i matice, a zna se da je Dobrinj, pored Vrbnika, bio također važno glagoljaško sjedište i sijelo zbornoga kaptola, pa i posebnih notara i pisara, tj. pisaca, kako se to vidi i iz najstarije hrvatske
glagoljske listine, koju smo malo prije spominjali, i koja potječe baš iz Dobrinja. O uskočkim i drugim gusarskim provalama i napadajima govore i brojni toponimi što ćemo ih susretati, kao što su Lupeška dražica, Straža, Stražica, Na Strazišći, Stražali i sl. O tome svjedoči i zanimljiv dobrinjski naziv za opću imenicu —- krijes. Iako Dobrinjci znaju što je to kresat (u prvotnom i drugotnom smislu — skresat komu ča v oči), oni riječi kriješ ne poznaju ni u kakvu obliku, nego imaju za taj pojam samo izraz — strgana. A i u tome se izrazu etimološki krije korijen starg od kojega potječe riječ straža,
a zna se kako se naš narod od najstarijih do najnovijih vremena služio kresovima kad god mu je zaprijetila pogibelj od neprijatelja. Svi nas ti nazivi upućuju na razloge s kojih je Dobrinj nastao i razvijao se na visoku, strmu brijegu, a ti su, među ostalima, da bi se i kamenjem mogao braniti od neprijatelja, koji su mu dolazili s mora. Pomanjkanje zidina nadomještale su mu kasnije gusto zbijene visoke kuće.

Ostatci “zidina” (zbijene kuće) u Dobrinju

Prema jednom mletačkom izvoru, Dobrinj je potkraj XV stoljeća imao sela: San Clemente, Saline, Suxana, Tribuglie. Čini se, međutim, da je tada već postojalo još koje od brojnih dobrinjskih sela, sudeći po starini njihovih imena, a kako već znamo selo Sveti Vid spominje se već godine 1100, a selo Kras 1230. Nema sumnje da je Dobrinj, pogotovo njegova okolica (Gostinjac i Soline), bila naseljena i prije dolaska Hrvata, a da je ondje bilo naselja već za rimskoga doba, dokazuju iskopine grobova, nalazi opeka i novaca.
Za vladanja krčkih knezova Frankopana, kojima je »slavni Dragoslav« možda bio praotac, Dobrinj je — uz Omišalj i Vrbnik — jedan od centara gdje u ime kneza vlada potknežin. Sigurno su ostaci iz tih vremena tipični dobrinjski nadimci: Knezi – Knezići, Vlastelini – Vlastelinići, Župani – Županići, Konti – Kontići. Treba, doduše, istaći da su ti nadimci iz dobrinjskih sela, ne iz samoga Dobrinja, a Konti – Kontići su iz susjednoga sela Resike, koja pripada Vrbniku, no to u biti ne mijenja ništa na stvari.

0 davnoj prošlosti Dobrinja govori i njegova župna crkva, za koju iz pisanih spomenika znamo, da je postojala već u XI stoljeću, a glagoljski natpis na njezinu pročelju kaže da je proširena 1510., drugi jedan dokumenat govori kako ju je 8. studenoga 1512. posvetio biskup Dunat zajedno s kapelicama koje su joj dotirane, i to Sveti Vid, Sveti Juraj, Sveti Andrij i Sveti Mihovil. Od tih i danas još postoji samo Sveti Vid, dok su druge nestale, ali ćemo se s njihovim imenima susretati u našoj mikrotoponimiji.
Vrijedno je na ovome mjestu usput spomenuti i umjetničke spomenike koji se nalaze u crkvi. To je reljef glavnog oltara iz XVI stoljeća i relikvijar sv. Uršule iz XIV stoljeća, a u župnom se uredu čuva tzv. antependij zlatom vezen, a potječe također iz XIV stoljeća. Nešto podalje od crkve, “na Zemnin” bio je 1725. podignut zvonik, koji je za okupacije 1944. zločinačka ruka ekrazitom srušila, ali su ga Dobrinjci 1962. vlastitim snagama nanovo podigli na istome mjestu, zasada, doduše, samo do koničnoga dijela.
I u gospodarskom pogledu ubrajao se Dobrinj u bogatija krčka naselja.
Obilovao je svima gospodarskim plodinama, napose žitaricama, vinovom lozom, maslinama, smokvama, a i sama toponimija uvelike svjedoči o bogatstvu
šumarstva i stočarstva.

O tome, makar i neizravno, govori i jedan dokumenat iz takozvane I kapitulske knjige, koja se čuva u Župnom uredu u Dobrinju, a iz kojega se dokumenta vidi kako je krčki providur Zuan Suriano dne 23. srpnja 1573. odobrio da se u Dobrinju svake godine od 3 — 5. kolovoza održava sajam.

Crkva sv.Stjepana i zvonik u Dobrinju

Međutim, velike epidemije, u prvome redu malarija, koja je danas potpuno i definitivno suzbijena, zatim teške ekonomske krize što se sve više počinju javljati u toku XVI, XVII i XVIII stoljeća, izazivaju prve seobe, postepeno propadanje, pa čak i potpuno nestajanje pojedinih sela i naselja (Gračišće, Šugare), a kad se kriza u XIX stoljeću sve više zaoštrava, nastaje prava emigracija u Sjevernu, kasnije i u Južnu Ameriku pa i Kanadu i Australiju, tako da se danas u Dobrinju kaže kako je »Merikah više Dobrinjac nego va Dobrinji«, podrazumijevajući pritom, dakako, čitavo dobrinjsko područje.
Poratna industrijalizacija sve više mami seosko stanovništvo u gradove, ponajviše u Rijeku, a to izaziva sve brže zatvaranje i napuštanje dobrinjskih domova.

Iz jednoga rukopisnog sveska »Nike uspomene starinske«, što ga je na početku druge polovice XIX stoljeća napisao vrbnički neškolovani amater- historik Josip Antun Petris (1787—1868) vide se za Dobrinj ovi, ma koliko škrti, ipak pouzdani statistički podaci iz godine 1770:
»U kaštelu Dobrinj podknežin Ive Paval Calergi. Obitel 390. Muških glav od 16 do 60 let 560. Mornari 20, popov 16. Starac već 60 let 60, mladić niže od 16 let 391, žen 460, divojak 460. U sve duš 1957. Pušak 20, palošov20*, sabalj i hanžarov 3. Konjev jizdnih 40, volov od paše 80, maloga živa 7000. Samokresa 2. Male plavčice 221, trabakul 1.«

Naziv Dobrinj potječe od staroga hrvatskog antroponima Dobroslav ili Dobromir, zapravo od njegova hipokoristika Dobre, te označuje mjesto ili naselje, koje je vjerojatno nekad pripadalo tome Dobri ili Dobrinji. To je, dakle, izvedenica od posvojnoga pridjeva kakvih ćemo još u ovom radu naći više (Domin, Dragonjin, Druženjin, Gabonjin, Radonjičin i sl).
U Dobrinju se nalazi mjesni ured, pošta, škola (osnov. 1841. sagrađena 1847. i srušena 1944. kad i zvonik).
Godine 1898. Dobrinj je imao 608 stanovnika, 1931. imao ih je 390, god. 1935. imao je 521, a 1970. samo 216 stanovnika.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.