Glagoljske listine vezane za dobrinjsko područje

Ive Jelenović
Izvor: Mikrotoponimija Dobrinjskog područja na otoku Krku

Kad sam još kao maturant, g. 1921. prvi put pročitao članak hrvatskoga historika, Ivana Crnčića, inače rođenog Dobrinjca (Polje, 2. V 1830) »Dva slovenska spomenika glagoljicom pisana u Dobrinju na o. Krku«, kojim je javnosti otkrio čuvenu dobrinjsku glagoljsku listinu od 1. siječnja 1110. o gradnji, posveti i dotaciji crkvice sv. Vida »ku sazida od svojih vlastitih dobar i va svojih zemlak Slavni Dragoslav«, koliko me je zanijela velika davnina te male građevine, kojoj se ruševni zvonik kočio u neposrednoj
blizini moje rodne kuće, toliko me je impresionirala i velika starina hrvatskih naziva lokaliteta, koji se spominju u toj listini i koji — gotovo svi — glase danas baš onako kako su glasili i pred devet stotina godina. Evo što kaže listina: »…… i tako od sada rečeni Slavni Dragoslav je dal pod rečenu crikvu vse svoje zemle toliko oratne koliko pasišća zemle pod Hobdeni do kraja sela do Zdenca i do Ogrenoga i do Zvirana i do Pripovidi i do Hranča i do zemal kapitulskih od Dobrina i do zemal slobodnih do prvadi Marina i do zemal ke se zovu Sitjak i do zemal Tomansi i do Uskrušav i do zemal ke se zovu Dolčići i do zemal ke se zovu Cerove od bure Martina i do zemal ke se zovu Stenivi i do Preselinske i do puta ki gre u Verbnik, kako stoji plot, i zdola zemlu slobodnu suprot na sridi od dola od grbina do Hobdenoga, kadi se sveršuje kunfin .…«
Još kao dijete pasao sam ovce oko Hovdenoga, Stenivoga, Zdenca, Ogrenoga i Zviranja, brao smokve na Hranči, tražio ptičja gnijezda po Mrtnji, kopao i pomagao pri oranju va Doli. Nepoznat je danas naziv Pripovidi (ako to nije bila »branjevina«, jer ova riječ u tome smislu ne postoji na dobrinjskom području), zemlje kapitulske spominju se na više mjesta, zemlje slobodne nepoznate (ali postoji Slobodnjak), ne zna se ni što je >>prvadi Marina«, Sitjak danas su Svitjača (n. pl.) Tomansi nepoznati, Uskrušav danas je Oskrušveni, Dolčići su vjerojatno Doca (n. pl.), Cerove i Cerovi postoje i danas, a Preselinska je današnja Pršajinska.

Crkva sv. Vida

Slične dojmove budi u nama i druga listina iz istoga izvora u kojoj neki Juraj Pariježić, gradeći crkvicu sv. Jurja, dariva je 30. decembra 1230. — osim bogata pokretna imanja — još i ovim nepokretnim dobrima: »— i je dal negovi zemle i pasišća i sve selo crikvi, i to počine: od bure voda živa od Rakovika, kako stoji plot i križ i do verha kuće od Herbule po plotu, od Dolca Braš(ć)evi i po plotu na Osišća, na jugo Rupna pod Ogradicu Rupna, i po plotu Grdan(j), kadi se zove Cerov, i do Mekotice, i do Jelča, i do Hrusti od bure Krasa, i do Ogradi i do zemal s(vetoga) Ambroža od Dobrina, i do Ročla, i do Japnenice, po plotu do zemal, koje se zovu Ograda, i po putu, ki gre na Solini, i do zemal i križ i plot Kolovoza Uskršvenoga i do Brestnoga i do Dravčin i do Potočini pod vodu živu na Poničaj, i po potoku, ki gre na Rakovik………«
Od spomenutih toponima danas žive punim životom: Rakovik, Hrbuja, Doloc, Osišća, Ograjica, Rupni Grdnja (pl. t.), Cerov, Mekotica, Jeloč, Hrusti, Kras (selo), Ogradi, Ročol, Japnenica, Solini (selo), Oskrušveni, Bresni, Dravčini, Potočina i Poničaj.

Crkva sv.Jurja, Kras

U ispravi od 8. novembra 1321. kojom dobrinjski plovan Ambroz — davši sazidati crkvicu sv. Ambroza u Dobrinju — »est joi dal zemle Puponin slobodne orane i neorane. I pasišća do zemle, ka se zove Ograda i do zemle Kabalina, i do zemle ponikvarske i do zemle kneže, ke se zovu Vlaške, i do zemle Biškupie, i do zemle, ke se zovu Cesti i do Gaćnoga i do Kirinča, i do Kozmel i do Praskvenoga. Ošće zemle Podku(ćni) i do zemle Du(boki i) do Hrestalvski . …………. i do zemle prvdi…………….. « Danas su to: Puponin, Ograda, Kabajin, Ponikvi, Knežija, Vlaške, Biškupija, Gaćni, Kirinoč, Praskveni, Kućni i Pod Kuću, Diboki i Hrestalovske.

Pa kad smo već tako krenuli tragom najstarijih dobrinjskih toponima, ogledajmo još nekoliko sličnih isprava, barem onih starijih — najvažnijih, da vidimo što nam je ostalo od tih pradavnih naziva, koje nije moglo izbrisati ni vrijeme, ni ratovi, ni društvene, odnosno političke promjene, te kako su besmislena, zapravo bezumna bila nastojanja naših zapadnih susjeda, kad su u nedavnoj prošlosti čak i Dobrinj pokušali prekrstiti u Feliciano! Naši su toponimi, a pogotovo mikrotoponimi, neoborivi i prkosni svjedoci naše duboke ukorijenjenosti u onim krajevima!
Prema jednom instrumentu od 12. »marča« 1379. braća Pavao i Dminić Banić daju i prodaju plovanu Mavru od Dobrinja neke svoje nekretnine »ke zemle i drmuni zove se Barbić, a kuntradi ka se zove Završa. Od trmuntani drmun s(ve)toga Petra od Grbina mesto od Mogara i od Voldavrga i do mesta ko se zove Kruste, kadi se zove Komoriško, i do zemal kneževih i do Koršue, ke esu edna draga i s ednim kalom velikim, kudi se zove Branišće tursko i do zemle, ke se zovu Novske, i do zemle kapituli, ke e kupil kapitul………«

S neznatnim razlikama, koje se vjerojatno mogu pripisati prepisivačima, a možda u lošem čitanju (Kruste — Hrusti, Komoriško – Komoriška) svi ti nazivi mjesta glase i danas kako su glasili kad su prije šest stotina godina bili napisani. Nisam dosada mogao otkriti Valdavrga ni Novske, a K(o)ršuje su današnje Kršuje. Branišće tursko ušlo je i u Akademijin Rječnik, ali se do danas sačuvalo samo Branišće, a pridjeva »tursko« ne sjećaju se više ni najstariji ljudi.

U nekim ispravama posljednjega krčkoga kneza Ivana Frankopana nalazimo također brojne toponime, koji su i danas poznati. Tako se u darovnici kojom 15. kolovoza 1464. daruje nekome fratru Marinu Gujašiću crkvicu sv. Ivana na Sužanu, spominju Plužine, nekadašnje selo, a danas razvaline blizu granice dobrinjske i omišaljske općine. Prigodom naseljivanja Vlaha (Murlaka) na sjeveroistočni dio otoka knez Ivan im svojom odlukom od 10. studenoga 1465. određuje, a »miseca augusta« 1468. ponovno utvrđuje granice u kojima se smiju kretati i pasti svoje blago (»da vodiju nih živini na vlastito prašci«. Te su granice: Orlec (omišaljski) ili Orloc (dobrinjski), Kuzmin verh, Ogradi, Gozopor (Bošepor) (danas Vrzipor), Ardobrad, Slivonska, Solini, Jezerca, Smerdelik (danas Šmrdajik), zemle s(vetoga) Petra, Gorice, Sulinj itd.

Crkva sv.Ivana Krstitelja u blizini Sužana

God. »1471. na 2. miseca aprila« knez Ivan, darujući Ivanu Sršiću neke zemlje u okolici sela Sužana, ovako ograničuje te zemlje:…… prvi kunfin je vrh Čer’man, ki je od juga, i od vrha Čer’man kako stoji meja do Kalića, ki je od juga od Klenovca a od Kalića kako stoji put ki gre na Rasopasan, doli na Strmožla a od Strmžla od vođi kako stoji gromača va zemlu s(ve)te Jeleni, a od zemle s(ve) te Jeleni kako stoji kunfin od zemle Kirina Grličića, a od zemle Kirina Grličića kako stoji gromača i meja od zemle s(vetoga) Kuzmi i Damijana va Dolac s(ve)te Marije na jugo…, a od Dolca s(ve)te Marije kako stoji gromača do Petrovice, kako stoji gromača i opet na vrh Čer’man.

Na kraju da pogledamo još neke nazive koji se uglavnom odnose na sam Dobrinj, ali i na njegovo šire područje, a nalaze se u tzv. Kopijalnoj knjizi obitelji Tanić iz sela Tribulja. Knjiga se sastoji od dvadeset i dva notarska, glagoljicom pisana zapisnika (kupoprodajni ugovori, diobe, oporuke, izjave i sl.) od godine 1603 —1641. Navest ću samo nekoliko najvažnijih, koji su se održali do danas: Stenice (južni dio Dobrinja), Dolinji i Gornji grad i Vrh (također dijelovi Dobrinja), Tribule (današnje selo Tribuje), Suzan (selo), Solini (selo), Sulinj (pašnjak), Telčar, Toverna, Potočina, Šugare (izumrlo selo) Vela mekot, Brajdi, Mekotica, Magazini, Pišćak, Mogar, Mogarić, Opatija, Sadina, Bobišće, Bočvar, Rasopasno (selo), Rovoznik, Podadgavicu, Čista, Osici, Bolančini, Mekot na Gostinci (Gostinjoc — selo), na Studeciščih (danas Studenčica — pl. t.) itd.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.