Vrbnik nad morem priča, slogan je koji ćete pročitati na informativnim pločama u Vrbniku. Vrbnik, lijepi gradić na Krku koji uvijek rado obiđem i posjetim. Ovaj put fokusirao sam se samo na lokacije koje su povezane sa Frankopanima, a to su dvije palače u starom gradu i fortifikacije grada – kula i dio bedema. Prije nego što krenemo u obilazak, povijesnih podataka o Vrbniku.
Vrbnik svoju priču priča već više od 900 godina! Prvi put se spominje u glagoljskoj listini slavnog Dragoslava iz 1100. godine, no arheološka istraživanja otkrivaju da je bio naseljen već u doba neolitika. O tome nam svjedoči Butkovićeva zbirka arheoloških artefakata koje možete razgledati u Desetincu, ali i ilirski tragovi na brdu Kostrij nedaleko vrbničke luke Namori. Živjeli su ovdje Japodi, Liburni i Rimljani, ali tek dolaskom Hrvata, Vrbnik postaje kaštel – dobro utvrđeni grad opasan zidinama, uzdignut na hridini iznad mora. Tragovi gradskih zidina buri i stoljećima odolijevaju u ulici Pod keštel. Vrbnička povijest usko je vezana uz knezove Krčke Frankopane, moćne velikaše koji su obilježili hrvatsku povijest, a za koje se smatra da su potekli upravo iz Vrbnika. U vrijeme dok su vladali otokom (1118.-1480.) Vrbnik doživljava svoj gospodarski i kulturni procvat. Frankopanskih tragova ima mnogo, a možda biste mogli prošetati do njihovog prvog dvorca Gradca čiji ostatci i danas postoje iznad Vrbničkog polja.
Vrbnik je već u to doba funkcionirao kao dobro uređena gradska sredina, a pravne odredbe zapisane su u Vrbničkom statutu koji je nastao 1388. „…da pravedni i pošteni ostanu u svojim pravima, a krivci da budu kažnjeni!“. To je drugi po redu hrvatsko-glagoljski statut, a vrijedio je za cijeli otok Krk. U staroj gradskoj jezgri možete pronaći trg koji nosi njegovo ime, a nalazi se ispred zgrade koja je nekada bila Knežev dvor slavnih Frankopana. Vrbnik je bio glagoljaško središte. Sačuvane su glagoljske notarske isprave, zbornici i mnogo crkvenih knjiga, uglavnom misala i brevijara. Gotovo ¼ svih sačuvanih hrvatsko-glagoljskih knjiga na otoku Krku ili je nastala u Vrbniku ili je imala neke veze s njim. Popovi glagoljaši su prepisivali knjige, no veoma brzo su prihvatili i tisak, a jedan od prvih tiskara glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom bio je Blaž Baromić iz Vrbnika. Pronađite njegov kip u parku Gospoja, leđima je okrenut prema Senju u kojem je 1494. osnovao Senjsku glagoljsku tiskaru. Izvor: vrbnik.hr
Baš mi je žao da nisu sačuvani svi dijelovi fortifikacija starog grada Vrbnika. Lijepo bi bilo da je Vrbnik ostao okružen bedemom, te da se u njega ulazi kroz sačuvana vrata.
Vela vrata
U Vrbnik se, s njegove južne strane nekada ulazilo kroz dvostruka gradska vrata, čije su ključeve stražari svake večeri nakon zaključavanja nosili sucu. Nad vanjskim ulaznim vratima, koja su srušena koncem XIX. st. nalazio se lav, simbol Mletačke Republike. Vanjski zid nekad bratimske kuće sv. Ivana Krstitelja krasila je slika sv. Kristofora u nadnaravnoj veličini.
Knežev dvor
Ulazimo u stari grad i dolazimo na placu Vrbničkog statuta. Tamo se nalazila jedna od dviju palača knezova Krčkih – knežev dvor.
Ovo je jedna od dvije palače koje su u samome gradu imali krčki knezovi Frankopani, najmoćnija velikaška obitelj. Prema opisima u sačuvanim dokumentima, zgrada je nekoć na svom pročelju imala pet renesansnih prozora s modrim pragovima i troja vrata. Knežev dvor je bio u funkciji do 1480., tj. do kraja frankopanske vlasi na otoku Krku.
Nastavljam uskim uličicama starog grada, koje me dovode s unutrašnje strane bedema, gdje se danas nalaze vrtovi stanovnika Vrbnika. Tko zna što li se je ovdje nalazilo kad su su Vrbnikom vladali knezovi Krčki?
Kula i zidine
Radi sigurnosti pučanstva, sve stambene zgrade bile su smještene unutar zidina, a u sam grad se ulazilo kroz dvoja vrata: Vela vrata i Mala vrata ili Dverca. Vrbik je bio dobro utvrđen te je tako čuvao prilaze otoku Krku s istočne i jugoistočne strane od gusarskih i uskočkih napada i pljački.
Dverčica (vratašca)
Početkom XIX. st. Vrbnik se počeo širiti izvan gradskih zidina na način da su ljudi počeli probijati vrata na drugu stranu, prema van, na svojim kućama i podrumima, kao i usamim zidinama.
Baćin dvor
Druga frankopanska palača u Vrniku ističe se svojom osobitom gradnjom i stilom među drugim kućama. Riječ je o dvoru s velikim ograđenim dvorištem. Ime nosi po krčkom knezu Bartolu VII. Baćinu iz XIV. st. Prema predaji, Baćin dvor je bio utočište prijestupnicima koji su počinili dijela za koja je bila predviđena smrtna kazna.
Prošećite Vrbnikom i vidite što vam Vrbnik nad morem ima za ispričati…
Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura 