U potrazi za frankopanskim posjedima – Pavlinski samostan sv. Jelena kod Senja

Jelena Benčić
Izvor:
Udruga Baštinica

Ljeto je iza nas, ali sjećanje na provedeno ljetovanje u prelijepoj uvali ne blijedi, nego živi u meni. Mala uvala nedaleko od Senja privukla me zbog mira, tišine i lijepe pješčane plaže. Pogled mi je lutao po ogradi od kamenog suhozida iznad koje se proteže zahrđala bodljikava žica. Sve me to potaklo da malo zavirim unutar tog ograđenog carstva i vidim što se krije iza tih zidina, trebala sam samo saznati kako i tko ima ključ od ulaznih vrata koja se nalaze na kraju zida ugrađena u ostatke neke kamene građevine. Upornost se isplatila i saznala sam koja gospođa je vlasnik tog imanja. Razvezle smo u suton jednog dana priču i od nje pokušala sam saznati što više, a i zamolila sam je da mi pokaže unutrašnjost što je ona rado učinila jer kaže: kako ne bi jednoj Jeleni otvorila vrata raja nekadašnjeg pavlinskog samostana Sveta Jelena. Pažljivo sam hodala i bila zatečena koje je to bogatstvo naše kulturne baštine tako zaraslo i skrito od pogleda. Tajanstveno. Na samom ulazu, kako mi je objasnila, nalaze se ostaci kapele svete Jelene i u zidu vidljiva pukotina, odnosno udubljenje u obliku malog oltarića. Kako su joj rekli njezini preci, tu se za vrijeme velikih oluja i nevremena molilo jer sama uvala svete Jelene zvala se lukom spasa i tu su brodovi za vrijeme velikih oluja, u nemogućnosti da pristaju u Senju, pristajali i bili vezani za stare topove koji se nalaze u ovoj uvali i ima ih 5. Imanje je zapušteno, obraslo u gustiš, ali priroda kao da se sama pobrinula da se zidovi ne obruše i svojim deblima gusto splela pravu mrežu oko zidina. Do Domovinskog rata to je imanje korišteno kao apartmansko naselje, a kasnije prepušteno zubu vremena. Od ostataka zidina pa do kuće vide se ostaci napuštenog terasastog zemljišta na kojima je nekada uzgajano voće i povrće. Kuću i imanje naslijedila je od svog djeda koji ga je kupio 1918. godine. Kuća je i bila pavlinski samostan i izgrađena je 1391 godine, samo je u potpunosti restaurirana i uređena za apartmane kao da nikada nije ni bila samostan. Oko cijelog imanja protežu se visoke kamene zidine s malim otvorima koji kao da su služili za obranu u nekim bitkama. Utonula sam u svoje misli koje se vraćaju u davnu prošlost kada su pavlini, ti pustinjaci, osnovali svoj red i kao prosvjetitelji kršćanstva dolazili na naše područje i osnivali svoje samostane na pustim mjestima, a ne u gradovima, tamo gdje su putnici bili najjače ugroženi. Tako su došli i u uvalu Spasovac tri kilometra južnije od Senja, i tamo sam išla stazama pavlina, ali tamo nema sačuvanih ostataka kao u svetoj Jeleni. Veliki bedemi do mora daju naslutiti da se tu nalazilo nešto ograđeno i to je sve.Samostani svete Jelene i svetog Spasa nestali su u 16. stoljeću jer tada je moglo preživjeti samo ono što se našlo unutar zidina grada Senja, a za pavline tamo nije bilo mjesta. Bili su izloženi turskim napadima i pljačkama. Šteta za ovo imanje na prekrasnom mjestu s prekrasnim pogledom na more što je obraslo u grmlje i šipražje. Kakva ga sudbina čeka, ne zna se, gospođa uživa unutar tih zidina, kao i njezini gosti u miru i tišini čemu svi danas težimo, ali uz malo truda mogli bismo imati jednu prelijepu turističku atrakciju.

Povijest samostana

Povijesni naziv: Conventus S. Helenae in Vlascha prope Segniam (1390 – 1550) 

Samostan je prestao postojati najkasnije do sredine 16. stoljeća. Samostan je 1390. osnovao senjski građanin Radovan, kanonik i arhiđakon senjske crkve, koji je pavlinima darovao crkvu sv. Jelene i uvalu u kojoj se crkva nalazila. Crkvu je sagradio njegov otac Radovan. Tijekom 15. st. samostan je bio obdaren mnogim zemljištima, vinogradima i mliništima od strane obitelji Frankopan. Tako je npr. knez Bartol Frankopan 1444. samostanima sv. Jelene, sv. Spasa i Blažene Djevice Marije u Crikvenici darovao zemlju Mali Protižci(?) kod Brinja, 1475. knez Martin Frankopan mlinište u Svicu, a knez Anž 1493. selo Kosčica, što je 1495. odobrio i papa Aleksandar VI. Samostan je vjerojatno prestao postojati do sredine 16. st., kada i samostan sv. Spasa u Ljubotini (Senj).
Arhivsko gradivo: 1. fond/ HR-HDA-654 Pavlinski samostan Senj (sv. Jelena) (stvaratelj)

Izvor: Nacionalni arhivski informacijski sustav, arhinet.arhiv.hr

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.