Stari grad Krstinja

Tekst/fotografije Tomislav Beronić

Mogući izgled starog grada Krstinja prema opažanjima na terenu, Tomislav Beronić

Krstinja je uistinu dojmljiva i to u svakom pogledu. Prvi puta se spominje 1334. godine kao Cerstina u kojoj je bila župa Svih Svetih. Prvi poznati vlasnici bili su iz plemena Ladihovića od Kremena, a poimence vlastelin Juraj Sanković i njegovi sinovi Nikola i Ivan, koji su svoje imanje 1504. godine prodali knezu Grguru Frankopanu Cetinskom, kaločkom nadbiskupu. Imanjem potom vladaju kneginja Dora Blagajska, supruga Grgurovog brata kneza Ivana Frankopana koji je poginuo u krbavskoj bitci i njihov sin također Ivan. S obzirom na ratne okolnosti i učestale turske napade, vjerojatno su baš bogati i moćni Frankopani, preciznije njihova slunjska grana, utvrdili Krstinju i njome vladali sve do 1572. kada kneginja Ana, udovica kneza i bana Franje Slunjskog, prepušta imanje caru Maksimilijanu Habsburškom. Frankopani su odlučno i uspješno branili Krstinju od učestalih turskih napada unatoč velikim gubicima. Nema povijesnih tragova da je Krstinja vojno pala pod Turke, već je izgleda jednostavno napuštena nakon što je car odbio financirati vojnu posadu i od onda je prepuštena polaganom povijesnom zaboravu.

Map: Google Map

Za doći u Krstinju vozite iz Vojnića (možete stati na kavu u Cafe bar Choco kod naše Željane) prema graničnom prijelazu Maljevac, odnosno prema Kladuši. Nakon Miholjskog i i Prisjeke doći ćete do velikog gotovo polukružnog zavoja u lijevo, a zatim slijedi zavoj u desno. Još dok ste u tom desnom zavoju imate odvajanje na sporednu cestu desno. Tu skrenite i nakon desetak metara nemojte ići ravno jer ćete, baš kao i mi, doći u selo gdje će vas dobroćudni mještani vratiti natrag, već lijevo na stari šumski put. To je vaše, kao što je bilo i naše, parkirno mjesto. Nastavite tim šumskim putem uzbrdo nekih 300-400 metara i doći ćete do vanjskog opkopa utvrde Krstinja. Nama se na sredini puta prepriječilo srušeno stablo pa smo se verali po strmoj obali da ga nekako zaobiđemo. Nadam se da će se do vašeg dolaska netko sjetiti i to posjeći. Ako i odnese doma za ogrjev, preporučam nadležnoj šumariji da mu to progleda kroz prste. Dvadesetak metara prije vanjskog opkopa s desne strane je pravilni kružni nasip za koji smo zaključili da bi mogao biti vanjski obrambeni položaj ili kontrolna točka za prilaz utvrdi, na kojoj je možda bio i kakav drveni čardak.Vanjski je opkop velik, kako je Goran rekao, poput nekog manjeg nogometnog igrališta – možda nekih 70 metara dužine, a širine od 20 metara u najužem sjeverozapadnom do oko 50 metara u najširem jugoistočnom dijelu oko bočnih polukružnih kula.Na bedemu vanjskog opkopa uočili smo dosta kamena, što upućuje na to da je postojao još jedan vanjski zidani plašt oko utvrde ili vjerojatnije drvena palisada koja je dodatno učvršćena tim kamenom. Prema slikama iz kraja 19. i početka 20. stoljeća ispod utvrde još nije bila šuma kao sada, već su bila polja i vinogradi, što je pružalo dobar pogled na dolinu.Oko utvrde je postojao obrambeni zid s četiri polukružne kule koje su još uvijek vidljive. Ulaz u podgrađe bio je na sjeveroistočnoj strani, vjerojatno preko nekog drvenog mosta, a s unutrašnje strane bila je četvrtasta kula kroz koju se opet vjerojatno, stepenicama penjalo na treću razinu u podnožje velike okrugle kule koja je najdojmljiviji dio ostataka utvrde. S obzirom na veliki prostor unutar zidina za pretpostaviti je da su unutra bili drveni objekti, kakvi su najčešće građeni u to doba, a u kojemu su boravili vojnici i sluge te gospodarske zgrade uobičajene za takve objekte u ona vremena. Popnite se na najvišu razinu koju možete doseći na Krstinjskoj utvrdi, bez alpinističke opreme, naravno – okrenite se oko sebe i zamislite kako je ovdje izgledao život prije više od 500 godina, u vrijeme kneginja i knezova Frankopana. Udahnite duboko i pustite mašti na volju…

Kompletnu galeriju fotografija možete pogledati na autorovoj Facebook stranici.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.