Cesta iz najstarijih vremena na području Dobrinja

Nikola Justinić
Izvor: Fanot, br. 3. godina 2. travanj 2003.

Na sjeveroistočnom dijelu grada Dobrinja bio je izlaz ceste iz najstarijih vremena, koja je povezivala Dobrinj s uvalom Stipanja. Bila je to jedna od prvih, najstarijih, najvažnijih i najbližih cesta tog vremena iz Dobrinja prema moru. IzIazila je na Stupicu preko Hlape, Županja, Spržni, Ivanča, Za Vodna do uvale Stipanja, današnjeg Šila. Cesta je bila primat, jedna od važnijih saobraćajnica na tom dijelu Dobrinjštine, jer je povezivala Dobrinj preko Šila i morskog kanala do vinodolskih gradova i dalje. Tim putem i tom cestom Dobrinj je bio snabdijevan svom potrebnom robom s istočne strane, kao trgovinom i trampom dobara. Stanovnici tog dijela Dobrinjštine cestu su koristili za prijevoz s njiva svoj proizvod: urod žita, grožđa, maslina i smokava. Prevozili su i drva za ogrijev do naselja i do Dobrinja, a drvo za gradnju brodova do mora. Taj dio Dobrinjštine bio je bogat hrastovom šumom kao i ostalim vrstima drva koja se koristilo za brodogradnju i teglilo do prvih škverova. Tom cestom služili su se žitelji bližih naselja kao i žitelji Dobrinja; tom cestom prodirala su turska pustošenja, uskočka pljačkanja, a kasnije su tuda dolazili i arditi Gabrijela D’Annunzija, koji su 1920. godine opljačkali Hlapu i Županje a tom istom cestom odvozili su svoj plijen na brod u Šilo i dalje morem u Rijeku. Tom cestom prolazili su Mlečani i drugi okupatori otoka Krka. U blizini spomenute ceste nalazila se i crkva svetoga Martina a nedaleko, na južnu stranu, i crkva svetog Ivana na Domekih ili, bolje rečeno, na Pešćari, te crkva Majke Božje na Lokvi, pokraj naselja Selo. Crkve su porušene i danas se ne vidi da su postojale. Sjećam se tih ruševina ili, kako se kaže, zidina, a koje su poslije Drugog svjetskog rata potpuno nestale. Vjerojatno su tu ranije bila i antička naselja koja su imala istu sudbinu kao i crkve koje su porušene i nestale. Cesta je danas napuštena; u zaborav je pala kao i Svilena cesta, obrasla je makijom a kišne vode deru njezine kolnike. Ipak, zub vremena nije joj naškodio, jer ona i danas služi pojedinim seljanima za prijevoz drva, a nađe se i pokoji prolaznik, najviše u vrijeme branja gljiva i šparoga.

Cestu bi trebalo izvući iz zaborava u koji je pala negdje oko 1930. godine kad je proširena cesta Krk – Šilo, te dolaskom prvih automobila u Šilo i na ostalo područje Dobrinjštine. Tu bi cestu opet trebalo osposobiti i dati joj novu svrhu, kako bi ponovno oživjela. Teren i sama cesta idealni su za sportski centar, točnije, za trim- stazu. Uz malo truda, volje i financijskih sredstava a i dobrovoljnim radom, baš poput naših predaka, ova je ideja ostvariva. Ono što bi trebalo učiniti je popraviti cestu odnosno stazu, postaviti prepreke, prepone i oznake kretanja. Staza bi polazila iz Šila preko Metiji, za Vodna, na Ivanča do Spržnoga, odatle na Tribićev, pa Kalinom ponovno za Vodna i Šilo. Stazu bi također trebalo i izmjeriti, no vjerujem da je dugačka oko 5 kilometara. Uz morski rekreacijski centar i ovaj sportsko – zdravstveni rekreacijski centar, Turistička zajednica Općine Dobrinj dobila bi još jedan turistički rekreacijski centar koji bi uvelike koristili turisti ali i domaći stanovnici. Za napomenuti mi je na kraju kako bi s ovom idejom trebalo upoznati i naše turiste vikendaše kako bi za buduću trim-stazu dali svoj dobrovoljni prilog. Vjerujem da bi se odazvali pozivu.

https://www.google.com/maps/d/embed?mid=1hREjUi4ZCXkhNJy0MgnyToCacnwRynXC

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.