Obilazak Tounja

Tekst/fotografije Tomislav Beronić

U knjizi Hrvatske povjestne gradjevine, E. Laszowskog nalazi se ovaj zanimljiv prikaz starog grada Tounja, sa starim putom.
To je onaj put kojeg smo davno obišli i koji vodi do drvenog frankopanskog mosta iz XV. st. preko rijeke Tounjčice.

Naša mala povijesno-putopisna družina okupila se, nakon pauze na koju nas je potjeralo bujanje proljetne vegetacije, na prvi izlet ove jeseni. Pozivu su se odazvale Biba, Dora, Martina i Cvetka, s njom je naravno i naš cucak Dante, te Goran, Zdravko i naravno Tata Tomy. Lily je otišla na Hvar i neće je biti s nama cijele jeseni, a Andrea je dan prije bila vrijedna u Ribniku. Na prijedlog našeg voditelja i odnedavno urednika novog portala za slobodna povijesna i zemljopisna istraživanja BUDNI DIV Gorana Majetića krenuli smo u nedjeljno popodne prema Tounju. Prvo smo posjetili lokaciju nekadašnje frankopanske utvrde od koje nije ostalo puno toga za vidjeti, a i to što jeste je u žalosnom stanju. Okrugla kula i jedna od zgrada nadograđene su i ožbukane izvana i korištene sve donedavno kao poslovni i uredski prostori. Da je tu nekada bila utvrda može se zaključiti po nešto zidova, temeljima i dvorišnom platou pored kamenoloma. U ostacima stare četverokutne kule odložene su nekakve limene bačve, a do vrata sam se jedva probio kroz kupinu i šikaru. Sama kula toliko je zarasla da se tek s puno mašte može naslutiti da su ovdje nekada boravili hrvatski knezovi. Utvrda Tounj, naime, spominje se u 15. stoljeću kao posjed kneza Stjepana III. Frankopana Modruškog. Ostaci njegovog sarkofaga pronađeni su u ostacima katedrale sv. Marije u Modrušu, a danas se čuvaju u Gradskom muzeju u Ogulinu. Vlasništvo nad Tounjem baštinio je knez Bernardin, sin Stjepana III., koji je bio oženjen napuljskom princezom Lujzom Marzzano de Aragon, s kojom je imao desetero djece, potom Bernardinov sin knez Ferdinard Frankopan Tržački, a zatim njegov sin Stjepan IV. Utvrda je stradala u ratovima s Osmanlijama te je kasnije pripojena krajiškoj upravi.

Crkva sv. Ivana Nepomuka

Nedaleko od utvrde nalazi se stara neobarokna crkva sv. Ivana Nepomuka iz 17. stoljeća dosta neobičnog ovalnog oblika. Iako su radovi na obnovi crkve u tijeku očito je da krov još nije došao na red. No, kad bude uređena, bit će to pravi mali biser na kulturnoj i turističkoj karti općine i cijele Karlovačke županije. Nakon što smo vidjeli ono što se još uvijek vidjeti dade od nekada slavne utvrde Tounj, uputili smo se starom srednjovjekovnom cestom u kanjon rijeke Tounjčice. Da se nedvojbeno radi o staroj cesti pažljiviji promatrač zakljuučit će po usjecima i podzidima, a i strmini koja je uobičajena za slične ceste na drugim mjestima, primjerice na Blagaju ili Drežniku.

Srednjovjekovnom cestom od starog grada prema Frankopanskom mostu.
Srednjovjekovna cesta Tounj i Oštarije na staroj karti. Izvor mapire.eu

Srednjovjekovna cesta povezivala je Tounj i Oštarije, a cestu možete vidjeti ovdje. U Oštarijama, nedaleko Ogulina, nalazi se jedan od najvrjednijih primjera gotičkoga graditeljstva u Hrvatskoj. To je zavjetna crkva knezova Krčkih Frankopana, posvećena Bl. Djevici Mariji od Čudesa. Najveće zasluge za gradnju te velike trobrodne gotičke katedrale imao je knez Stjepan II. Frankopan. U drugoj polovici 15. stoljeća vodio je iz Hrvatskoga primorja prema Mađarskoj karavanski put. Taj put je prolazio pokraj rijeke Mrežnice, gdje je u drugoj polovici 15. stoljeća nastalo odmorište i svratište (osteria) za prihvat tovarnika koji su putovali tim trgovačkim putom. Podanici knezova Frankopana, iz njihovih primorskih posjeda, prenosili su sol od Senja preko Modruša i Oštarija prema Hreljinu. Put se nastavljao preko Lipe, Dubovca i Draganića do Zagreba. Svratište koje je na tom mjestu podignuto, u drugoj polovici 15. stoljeća, bilo je jezgro iz kojega je nastalo naselje, koje je prema svratištu — »osteria«, dobilo ime Oštarije. O Oštarijama možete više pročitati ovdje.

Spustivši se do obale rijeke došli smo do drvenog mosta na starim kamenim nosačima koji stoje, kako nas je uputio naš Goran, još od frankopanskog doba.

Do mosta vodi još jedna stara cesta na istoj obali s druge strane, otprilike u obliku slova V, a nešto malo dalje nizvodno su ostaci mlina do kojega vodi treća srednjovjekovna cesta. Četvrta stara cesta na koju smo naišli je ona s druge, desne strane Tounjčice, preko mosta, koja jednim krakom zavija prema mostu, a drugim prema izvoru rijeke, točnije ostacima još jednog mlina koji se nalazi nedaleko izvora. Eh, taj izvor je ono što je stvarno impresivno i zbog čega vrijedi doći u Tounj. Rijeka naime izvire u ogromnoj pećini za koju predaja kaže da su je u ona davna vremena prezidale porodice Fumić, Juraić i Rebrović za obranu od Turaka. Uistinu, u jednoj od bočnih pećina nalaze se ostaci nekakve gradnje, što je vjerojatno povezano s ovom narodnom predajom. Ono što je svake hvale vrijedno je uređenje staza, mosta i cijelog okoliša kako bi ova lokacija bila dostupna posjetiteljima, a istodobno sačuvala ono što je čini posebnom.

I za kraj, naravno, obišli smo i čuveni Tounjski most na Jozefinskoj cesti. Goran nam je skrenuo pozornost na klesane kamene monolite koji su izvađeni iz rijeke i postavljeni s lijeve i desne obale kao neka vrsta ograde. Radi se naime o dijelovima mosta koji su popadali u Tounjčicu kada je most bombardiran u II. svjetskom ratu. Ronioci su ih, kaže Goran, izvadili iz rijeke nakon obnove mosta, a netko se sjetio i dao im je novu namjenu.

Općina Tounj – pozitivan primjer turističkog razvoja općine

Srednjovjekovna cesta Modruš-Senj

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.