Terensko istraživanje – Lukavec, Želingrad i Peršin-grad

Izvor: sites.google.com/view/meditop2021

Dana 28. travnja 2022. godine voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez i suradnici na projektu, doc. dr. sc. Valentina Janković, dr. sc. Branimir Brgles, dr. sc. Krešimir Regan i Matea Jurić, mag. hist., posjetili su utvrdu Lukavec i lokalitete Želingrad i Peršin-grad u Turopolju, obavili fotodokumentaciju, mjerenja i ubikaciju spomenutih lokaliteta.

Lukavec je najpoznatija i najočuvanija turopoljska utvrda koja je služila kao sjedište istoimenog vlastelinstva i Plemenite općine Turopolje. Nalazi se na osam i pol kilometara jugozapadno od Velike Gorice. Dvorac Lukavec nalazi se na istočnome rubu istoimenoga naselja, u nekadašnjem močvarnom terenu uz lijevu obalu potoka Lipnica. Od nekadašnjega velikog obrambenog kompleksa poligonalnoga tlocrta, vanjskih dimenzija 205 m × 150 m, danas se očuvalo središnje zemljano uzvišenje pravokutnoga tlocrta i zaobljenih uglova, dimenzija 110 m × 97 m, koje je sa svih strana opasano dubokim i prosječno oko 20 m širokim obrambenim jarkom ispunjenim vodom. Sa sjeveroistočne strane ovo je uzvišenje danas zaštićeno još jednim dugačkim i uskim zemljanim uzvišenjem nepravilnoga trapezastog tlocrta, odvojenim jarkom od središnjega uzvišenja. U sjevernom dijelu središnjega uzvišenja stoji jednokatni barokni dvorac kvadratnoga tlocrta, sa stranicama dugačkim oko 24 m. Izgrađen je od opeke, a temeljen je na hrastovim pilonima. Za njegovu obranu rizalitno su podignute četiri ugaone kule kvadratnoga tlocrta sa zasebnim krovištima, te posred sjevernoga, glavnoga pročelja dvorca visoka kula kvadratnoga tlocrta, s ulaznim portalom u prizemlju, kojem se isprva prilazilo drvenim mostom preko grabe. Na prvom katu ulazne kule nalazi se kapelica sv. Lucije, podignuta prije 1793., dok je ulaz ukrašen portalom s grbom Plemenite općine Turopolje iz 1752. Ugaone kule pokrivene su piramidalnim krovom te su iz osnovne linije dvorca izbačene za oko trećinu svoje dužine. Visoka ulazna kula pokrivena je baroknom lukovicom, koja je zamijenila strmi piramidalni krov. Vanjska pročelja kula i bedema isprva su bili otvoreni puškarnicama nanizanim u dva reda, koje su u kasnijim pregradnjama zamijenili pravokutni prozori, danas dijelom zazidani. U središtu dvorca nalazi se manje unutrašnje dvorište s bunarom i kolom, koje omeđuju arkadni trijemovi nadsvođeni bačvastim svodom. Lukavec se u izvorima kao utvrda prvi put spominje 1479., kada je u rukama plemićke obitelji Tuz od Laka, dok točnih podataka o vremenu izgradnje utvrde nemamo.

Terenska ekipa obišla je i lokalitet Želingrad koji se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Turopolja, jedan kilometar od suvremenog naselja Ribnik, uz potok Ribnica. U sklopu je nekadašnjega, a danas u cijelosti porušenoga plemićkoga kompleksa, do kojega vodi Želingradska ulica i potom istoimeni odvojak. Sama utvrda nalazila se na umjetnome zemljanom uzvišenju nastalom kopanjem dubokih i širokih obrambenih graba, čiji su ostatci još 1968. sa sjeverne, zapadne i južne strane opasivali zemljani humak na kojem je stajala utvrda. Na temelju te snimke te prikaza tlocrta utvrde na prvoj austrijskoj izmjeri iz 1784. godine, to je bila srednje velika utvrda gotovo kvadratnoga tlocrta s unutrašnjim dvorištem. Za njezinu obranu bile su podignute četiri okrugle ugaone kule različitih veličina te posred sjevernoga bedema ulazna kula kvadratnoga tlocrta, s ulaznim portalom u prizemlju, kojem se prilazilo drvenim mostom preko grabe. Sudeći prema zračnoj snimci lokaliteta iz 1968., njegove vanjske dimenzije, zajedno s obrambenim grabama, iznosile su približno 100 m × 114 m. Terenska ekipa obavila je fotodokumentaciju zatečenog stanja te će na temelju novih saznanja i već provedenih istraživanja raditi na rekonstrukciji utvrde i njezinom točnom ubiciranju.

Voditelj projekta i suradnici, posjetili su i lokalitet za koji se vjeruje da je nekoć bila utvrda Peršin-grad. Ostatci se nalaze kraj naselja Gudci i njegova zaseoka Peršinovec, oko 6,5 km južno od Lukavca i 10 km jugozapadno od Velike Gorice. Skromni zemljani ostatci Peršin-grada nalaze se na dugom i uskom ravnjaku, kojim završava s triju strana strmi sjeveroistočni obronak Vukomeričkih gorica, neposredno iznad naplavne turopoljske aluvijalne nizine, tako da mu je prilaz najlakši iz smjera juga. Njegovi ostatci pružaju se smjerom sjever–jug u dužinu od preko 350 m, dok mu najveća širina (u njegovu južnom dijelu) iznosi oko 100 m. Ostatci srednjovjekovne utvrde nalaze se na trećem i četvrtom, krajnje sjevernom uzvišenju.80 Osobito je dominantno četvrto uzvišenje. Ono je ustvari visoki zemljani humak gotovo potpuno kružnoga tlocrta, koji za oko 20 m nadvisuje okolnu udolinu. Sam humak ima oblik krnjega stošca te završava zaravnatim platoom promjera oko 25 m. S istočne se strane nalazi humak opasan zemljanim bedemom širokim na vrhu oko 2 m, koji se produžuje prema trećem uzvišenju s kojim se spaja.

Fotografije s istraživanja možete pogledati na web stranici projekta.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.