Camino de Santiago

Izvor: santiago-compostela.net

Fotografija: elcaminoconcorreos.com

Hodanje Caminom potpuno je jedinstveno iskustvo. Energija, atmosfera i osjećaj zajedništva duž Camina doista su posebni. Osim što potiče zdravo srce, hodanje Caminom može biti nevjerojatno opuštajuće i meditativno. Nakon što je dan hodanja obavljen, očekuje vas pregršt zabave. Svake večeri ući ćete u novi grad ili selo i uživati ​​u lokalnoj kulturi, hrani i vinu.

Camino de Santiago (Put svetog Jakova) velika je mreža drevnih hodočasničkih ruta koje se protežu Europom i spajaju se kod groba svetog Jakova (Santiago na španjolskom) u Santiagu de Compostela na sjeverozapadu Španjolske.

Povijest Camino de Santiago seže u početak 9. stoljeća (814. godina) u trenutku otkrića grobnice evanđeoskog apostola Pirinejskog poluotoka. Od ovog otkrića Santiago de Compostela postaje peregrinacijsko mjesto cijelog europskog kontinenta.

Put je tada bio definiran mrežom rimskih ruta. Impresivan protok ljudi koji je vrlo brzo krenuo prema Galiciji učinio je da se brzo pojave mnoge bolnice, crkve, samostani, opatije i gradovi oko rute. Tijekom 14. stoljeća hodočašće počinje propadati, što su donijeli ratovi, epidemije i prirodne katastrofe.

Obnavljanje rute počinje krajem 19. stoljeća, ali tek u posljednjoj četvrtini 20. stoljeća dolazi do autentičnog suvremenog oživljavanja peregrinacije. Nema sumnje da su socijalna, turistička, kulturna ili sportska komponenta imale veliki značaj u revitalizaciji “jacobee”, ali ne smijemo zaboraviti da je ruta svoj prestiž stekla zahvaljujući svojoj duhovnoj vrijednosti.

Godišnje stotine tisuća ljudi različitog podrijetla pješače Camino de Santiago samostalno ili u organiziranim grupama. Hodanje Caminom nije teško – većina etapa je prilično ravna po dobrim stazama. 

Najpopularnija ruta (na kojoj je velika gužva sredinom ljeta) je Camino Francés koja se proteže 780 km (gotovo 500 milja) od St. Jean-Pied-du-Porta u blizini Biarritza u Francuskoj do Santiaga. Ovu rutu spajaju tri glavne francuske rute: Voie de Tours, Voie de Vezelay i Voie du Puy. Duž svoje rute također mu se pridružuje Camino Aragones (koji vodi Voie d’Arles koji prelazi Pirineje na prijevoju Somport), Camí de Sant Jaume od Montserrata u blizini Barcelone, Ruta de Tunel od Iruna, Camino Primitivo iz Bilbaa i Ovieda, te Camino de Levante iz Valencije i Toleda. Ostale španjolske rute su Camino Inglés iz Ferrola i A Coruñe, Via de la Plata iz Seville i Salamance te Camino Portugues iz Oporta.

Camino Francés (Francuski put, Od St Jean-Pied-du-Port do Santiago de Compostela (769 km))

Francuski put ili Camino Frances je jakobinski itinerar s najdublje ukorijenjenom povijesnom tradicijom i najpopularniji je. Više od 60% hodočasnika odabire Camino Frances jer je to ruta na kojoj možete dobiti najviše od „hodočasničkog iskustva“. Mnogo je hodočasnika koje ćete susresti na svom putovanju i mnogo je sadržaja koji služe hodočasnicima. To je također najbolje označena ruta od svih.

Ruta, koja prelazi sjever Pirinejskog poluotoka, postala je utvrđeni itinerar u kasnom XI. stoljeću zahvaljujući naporima monarha poput Sancha III. Velikog i Sancha Ramireza de Navarra y Aragon. Glavne rute Camino Frances u Francuskoj i Španjolskoj detaljno su opisane oko 1135. u Codex Calixtinus, bitnoj knjizi o jakobinskoj kulturnoj tradiciji. Ova knjiga je vjerodostojan srednjovjekovni vodič koji opisuje hodočašće u Santiago. Nabraja različite dionice francuskog puta od galskih zemalja i nudi detaljne informacije o svetištima duž puta, uključujući komentare o gostoprimstvu, ljudima, hrani, prirodnim izvorima, lokalnim običajima itd.

Ovaj vodič, koji se pripisuje francuskom svećeniku Aymericu Picaudu, otkriva političke i vjerske interese koji su stajali iza promicanja svetišta Santiago de Compostela i njegovog pristupanja, ali također svjedoči o potražnji za ovom vrstom informacija.