O blogu

• Koji su ciljevi Vaše stranice „Stari gradovi, dvorci i fortifikacijska arhitektura“, ali i Vašeg bloga?

Ciljeva je nekoliko:  razvijanje senzibiliteta, pogotovo kod mladih prema povijesnim i arheološkim temama, te kulturnoj baštini općenito, prezentacija i promocija manje poznatih arheoloških lokaliteta, kao i stavljanje istih u turističke svrhe. Želja mi je da potaknem što veći broj ljudi da i sami obiđu lokalitete koje sam obišao, ali i da eventualno i sami pronađu neki lokalitet koji nije toliko poznat.

Fokusiran sam na lokalitete koji su manje poznati, jer mi nema baš previše smisla ponavljati neke stvari koje su manje više poznate široj javnosti i do kojih svi zainteresirani mogu lako doći. 

• Kojim povodom ste osnovali blog i stranicu? Držite li se kakvog „geografskog okvira“ kada idete u obilazak?

Stranicu sam napravio s ciljem prezentiranja svih arheoloških lokaliteta koje obiđem.

U početku sam se fokusirao samo na fotografiranje i objavljivanje fotografija, a s vremenom sam želio nešto saznati o lokalitetima koje sam obišao. Blog sam napravio 2014. godine, nakon što sam s Goranom Majetićem iz Karlovca obišao prve utvrde i nakon što je Goran objavio kratke priče o lokalitetima koje smo posjetili. U jednoj od svojih objava je naveo da je izvor korištenja bio blog arheologinje Linde Bednjanec “Kulturna patrola”. Zainteresirao sam se i pretratražio blog i pronašao puno zanimljivih tekstova o arheologiji i o samim utvrdama. Kako nisam arholog ni povjesničar, došao sam na ideju da na blogu počnem objavljivati stručne članke o arheološkim lokalitetima i tu sam naišao na puno razumijevanje autora radova, koji su mi svi do jednoga dozvolili objavljivanje njihovih radova na blogu, te im se još jednom zahvaljujem. Sjećam se da je prvi prilog koji sam tražio nekog autora bio post od arheologinje Linde Bednjanec o tipovima utvrda prema vremenskim razdobljima. Iz tog posta puno sam naučio o osnovnim dijelovima utvrda i njihvoj namjeni. Ima jako puno zanimljivih radova o arheološkim istraživanjima i povijesti utvrda, njihovih vlasnika, koji se nalaze objavljeni u stručnim časopisima, za koje vjerujem da šira javnost ne zna da su objavljeni, a zanimljnivi su za pročitati. Želja mi je da što više tih radova objavim na blogu, te da na taj način postanu lakše dostupni široj javnosti i svima koje to zanima.

Što se tiče “geografskog okvira” u početku sam se fokusirao na ono što mi je bilo u blizini Zagreba, ili mi je bilo usput kad idem prema otoku Krku, gdje boravim pola godine. Budući da nemam financijsku potporu od nikoga, ne mogu si financijski priuštiti odlazak negdje dalje. Npr. u Slavoniju. Kad već prođete neki dulji put, onda se ne isplati ostati tek nekoliko sati, koliko vam ostaje vremena za obilazak lokaliteta,  pa bi čovjek trebao negdje i prenočiti, a to je novi financijski izdatak. Lokaliteti koji me zanimaju nisu lokaliteti koji su “uz cestu” i u naseljenim mjestima, do kojih se dovezete s autom i obiđete ih, već su to lokaliteti do kojih trebate hodati. Tu izgubite vremena, a dani u mjesecima koji su pogodniji za obilazak takvih lokaliteta, kad nema vegetacije su kraći.

• Radite li se sve sami – od fotografija, opisa itd. ili je ipak u vašem timu više osoba?

Ne radim sve sam. Fotografiram sam i radim kratke video zapise koje poslije objvaljujem putem digitalnih medija. Uz objavu pokušam pronaći i neku zanimljivost ili manje poznatu činjenicu o lokalitetu. Kroz ovih šest godina koliko se zanimam za utvrde i povijest sam upoznao ljude kojima je to struka, ali i ljude koji se zanimaju za iste stvari kao i ja.

Kako nisam arheolog ni povjesničar, zanimaju me razne stvari vezane za arheologiju,  arheološka istraživanja i povijest. Imam nekoliko arheologa i povjesničara koje obično “davim”. Mogu ih pitati sve što me zanima, a oni mi vrlo brzo odgovore što me zanima, kako bi objavio što točniju informaciju. Dobro je imati u bilo kojoj struci ljude koje možete pitati sve što vas zanima, a da njihova reakcija neće biti nešto tipa “joj, kako to ne znaš, pa to moraš znati, to su osnove…”

Krenuvši sa idejom da objavljujem na blogu  radove drugih autora, pronašao sam dosta radova o utvrdama koje je objavio u časopisu “Kaj” dr.sc.Krešimir Reagan, te sam u dogovoru s njim i urednišvom časopisa objavio prve opširnije radove o utvrdama na blogu. Tu su i arheolozi i povjesničari s kojima redovito komuniciram po pitanju svega što me zanima: Katarina Mužar, Linda Bednjanec, Martina Matijaško, Damir Fofić i Ranko Starac. Blog me povezao i sa Tomislavom Martinovićem, vezano za 3D rekonstrukcije, te se i njemu zahvaljujem na rekonstrukcijama.

• Više puta ste objavili fotografije s prikazima pogrešnih, pa čak i loših ploča i znakova koje bi trebale upućivati na neki arheološki lokalitet. Jeste li se ikada obratili nekome u vezi toga te kakve su bile reakcije?

Da, nažalost to je problem na koji često nailazim prilikom obilazaka lokaliteta. Uz to što ih nema, problem je što nisu postavljene na način da vas uspješno dovedu do lokaliteta. Ovo napominjem samo za lokalitete koji se nalaze u turističkoj ponudi. Mišljenja sam da nema smisla promovirati određeni lokalitet putem web stranice, a da do njega nema putokaza. Drugi problem je vezan za označavanje lokaliteta na kartama kako bi ih se lakše pronašlo pomoću navigacije. Lokaliteti bi se morali označavati na Google map kako bi se mogli pronaći pomoću navigacije.

Konkretno vezano za ploče se nisam nikome obraćao. Nekima sam se obraćao putem mail-a vezano za druge informacije vezane za arheološke lokalitete, no u većini slučajeva ne dobijete odgovor na mail. Jako je teško doći do ljudi koji o nečem odlučuju kako bi im nešto prezentirali, predložili…

• Smatrate li vaš rad uspješnim? Kakva je reakcija ljudi i smatrate je li se digla opća svijest o kulturnoj baštini, konkretno o starim gradovima, dvorcima i fortifikacijskoj arhitekturi?

Ne bi bilo korektno kad bi čovjek svoj rad ocjenjivao sam. Radim na način na koji mislim da je zanimljiv, a reakcije ljudi su pozitivne. Svakih toliko mi se javljaju ljudi putem poruka ili komentara na Facebook stranici da im je zanimljivo to sve skupa.

• Jeste li uspjeli vaš rad podići na neku, uvjetno rečeno, višu razinu, u vidu suradnji s npr. turističkim zajednicama, lokalnim zajednicama, muzejima pa čak i općinama?

Kao što sam rekao u odgovoru vezanom za informativne ploče, teško je doći do ljudi koji donose odluke, kako bi im predložili suradnju na nekom projektu. Ako imate sreću i ostvarite neki kontakt, obično dobijete odgovor da nisu zainteresirani, ili nema financijskih sredstava.

Odlična suradnja ostvarena je prošle godine sa udrugom Baštinica i Gackim pučkim otovorenim učilištem oko izložbe fotografija U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj, u sklopu koje je izdan deplijan o izložbi, te ukratko prezentirana frankopanska baština u Gackoj.

Od muzeja koje sam kontaktirao mogu navesti odličnu suradnju sa Damirom Fofićem iz Muzeja Prigorja, koji mi je ustupio sve svoje radove koje je je objavio, te me proveo trasom antičke ceste koja prolazi sesvetskim područjem i drugim lokalitetima koje je istraživao,  Rankom Starcem iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, koji odgovori na sva pitanja koja me zanimaju, Blaženkom Ljubović iz Gradskog muzeja Senj, koja nam je pomogla prilikom izrade 3D rekonstrukcije Senja, ali je isto tako uvijek spremna pomoći i odgovoriti na sva pitanja vezana uz povijest i arheologiju Senja. Ima još dosta znanstvenika kojima sam se obratio za pomoć i koji su se potrudili pomoći, no da ih sad sve nabrajam predugo bi trajalo.

• Jeste li imali kakav projekt, čak i osobni, kakvi su prikazani na blogu u vidu popisa utvrda, ali i karata? Jedan od njih je  objavio Jutarnji list prošle, 2019. godine o vama i vašoj suradnji sa Krešimirom Reganom pod naslovom „Gospodari prstenova iz dalmatinske Zagore“.

Imao sam nekoliko izložbi fotografija utvrda. Prošle godine sam u suradnji s udrugom Baštinica iz Otočca počeo surađivati na projektu “U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj”, s ciljem promoviranja i prezentiranja frankopanske baštine na području Gacke. Prva aktivnost projekta bila je istoimena izložba fotografija koja je održana u muzeju Gacke u Otočcu. Izložba je bila posvećena istraživanju baštine krčke plemićke obitelji Frankopan koja je svoj trag na području Otočca i Gacke ostavila tijekom više od 200 godina boravka na tom prostoru. Cilj izložbe je bio prezentirati do sada manje istražen dio frankopanske povijesti te upoznati javnost s njezinim kulturnim i turističkim potencijalom. Na osnovu te izložbe, trenutno radimo na projektu “U potrazi za frankopanskim posjedima”, kojim bi se prezentirala frankopanska baština, kao što su crkve, utvrde, stari gradovi, gospodarski objekti, odnosno sve što je povezano s njima, bez prostornog ograničenja. Za početak otok Krk (Gradec, Omišalj, Dobrinj, Krk, Vrbnik i Baška), Gacka i Modruš. Sa udrugom Baštinica i Manjom Kostelac-Gomerčić nastavit će se suradnja na projektu za područje Gacke. Tu je i Andrea Radojčić iz Karlovca, koja vodi radionice glagoljice, a koju ćemo također uključiti u projekt vezano uz glagoljicu.

Drugi projekt na kojem radim je prezentacija starih cesta i starih putova, te njihovo mapiranje. Trenutno ih mapiram i prezentiram putem Facebook stranice, ali sam u suradnji s arheologinjom Katarinom Mužar osmislio projekt koji se odnosi na stare ceste i putove, samo je nažalost nemoguće pronaći sugovornika, kako bi mu se projekt prezentirao.

 Što se tiče mapiranja, sve karte koje sam izradio možete pronaći na blogu. Uz izradu vlastitih karata pokušavam što više lokaliteta označiti na Google maps kako bi ih ljudi mogli pronaći pomoću navigacije.