Makete i rekonstrukcije Daria Šošića

Dario Šošić
Izvor: Vukovarska utvrda Vukovo

ILOK

22713329_1126082247495459_409169914949766340_o

22712608_1126082307495453_8143543057246644298_o

Ilok je u srednjem vijeku bio važan grad, s naseljem purgara (“slobodni kraljevski grad”), dvorom – sjedištem magnata, vlasnika mnogih posjeda širom srednje Europe, prijelazom preko Dunava, razvijenim obrtom i trgovinom, i – ne najmanje važno – okružen rodnom srijemskom zemljom. Smješten je na izbrežini nad Dunavom, na obrambeno povoljnom položaju, na način aksijalnih burgova. Naselja građana – purgara iločkih bila su raspoređena uokolo utvrde te na drugoj obali Dunava. U Iloku je prije – možda u 14. ili početkom 15. st. – postojao srednjovjekovni burg, no on bi mogao biti na sjeveroistočnome uglu Iloka, tamo gdje je danas franjevački samostan. Istaknuti položaj na obali Dunava vjerojatno je bio razlogom da ga je Nikola Iločki izabrao za svoje sjedište: ne treba zaboraviti da je u jednom trenutku on pretendirao čak i na ugarsko-hrvatsku krunu! Ovakav poduzetan, bogat i vlastohlepan čovjek učinio je Ilok, takoreći preko noći, bogato uređenom
rezidencijom. I to više nije burg, već kraljevsko sjedište s palačom i svim drugim sadržajima u sigurnosti njegovih utvrda bile su crkve, samostani, možda i kovnica novca u kojoj od kvadratnih kula, stari burg, a svakako podrum dobrih fruškogorskih vina.
Palas (kaštel) glavna je stambena zgrada i reprezentativni stambeni prostor unutar obrambenog sustava srednjovjekovnog grada. Kao kvalitetniji oblik stanovanja zamijenio je dotadašnji stambeni prostor u glavnoj gradskoj kuli. Građen je najčešće na dva kata s podrumskim prostorijama koje su služile kao tamnica i razna spremišta. Smatra se da je gradnja palasa, smještenog na zapadnom dijelu utvrđenog Iloka, vjerojatno započela kad i gradnja prvih kvadratnih kula, sredinom 15. stoljeća, o čemu svjedoče jednake profilacije prozora sa šprljicima na srednoj kvadratnoj kuli koji se pojavljuju i na samom palasu.
Današnji dvorac Odescalchi sagrađen je na ostacima tog palasa u 18 stoljeću I mjenjao se kroz vrijeme. Danas je u njemu smješten Muzej grada Iloka.

22713329_1126082247495459_409169914949766340_o1

22770577_1126082034162147_9140052509730011361_o

 

TVRDI GRAD BOGOČIN (VILINGRAD)

21430405_1094048647365486_2216085442769369140_n

21368783_1094048560698828_8288249764668100205_o

Srednjovjekovna utvrda Bogočin nalazi se na lijevoj strani rijeke Krke, blizu prominskog sela Bogetića na izdvojenoj stijeni iznad provalije. Njena strateška važnost je kontrola Carigradske drage, a zauzimala je prostor od 1000 kvadrata. Ime mu vjerojatno potječe iz poganskog vremena kada su se na njemu palile vatre u čast bogovima. Po legendi, u 9. st. bio je sijelo hrvatskih župana. Isprva su mu gospodari velmože Martinušići, a kasnije gospoda Bogetići. U izvornoj građi spominje se 1486. g. kao Bogochin, a 1484. g. kao Bogachijan, dok je na karti Pagani iz prve polovine 16. st. označen kao Buguncic. O utvrdi imamo malo povijesnih podataka, a najzanimljivija je legenda o knezu Bogoju, koji je bio gospodar obližnjeg sela Bogetića: “On je sagradio lijepe dvore za svoga jedinca Bogdana i njegovu nesuđenu nevjestu Miljevu iz Ključa, obližnjeg sela na ušću Čikole. Njezina majka Čika ponosna udovica Domagojeva, lijepo je opremila svoju kćerku za udaju, a puno njenih prijateljica je također pripremilo darove. Na svadbu je došlo mnogo svatova, sedam banova i dvanaest župana. Kada su svatovi došli do Bogočina, ispod klisura kanjona rijeke Krke iznenada je doletio krilati zmaj i ugrabio mladu nevjestu te je odnio u jezero kod Brljana. Bijesan Bogdan baci se za svojom ljubavi u Brljan da je spasi, ali se utopi. Tužan mladoženjin otac razdjeli svoje bogatstvo hrvatskim banovima i sirotinji da ga spominju u narodu. Ostatkom novca sagradi samostan Aranđelovac, na pogled Bogočinu da redovnici mole za njega i mlade nesretnike koji stradahu u Brljanu, a obzida Čučevo i Nečven (dva nasuprotna grada na Krki). U njihove visoke kule uzida dvije sestre da danju i noću nariču za njegovim Bogdanom. Također je napravio mostove na Roškom slapu i Brljanu uz obavezu putnika da plaćaju po dvije suze carine za prijelaz, za njegova Bogdana. Svoj Bogočin je razrušio do temelja, a sam se netragom uputio u svijet.” “Banica Čika sagradila je kulu prema Ključu, da u njoj stalno gore svijeće za spokoj duše Miljeve i Bogdana. Od toga doba narod prozva Bogočin – Vilingradom, a potok pod Ključem Čikolom, brijeg (brinu) kod Ključa Miljevcima, Puničku dragu i Babin grad po jadnoj banici.”

21368716_1094048564032161_3350023435361906733_o

 

DRNIŠKI STARI GRAD – GRADINA

21192591_1088590737911277_3116036771394287808_n

21246571_1088590604577957_8927147157921886106_o

Model Drniške utvrde sa djelomično rekonstruiranim zidinama. Utvrda Gradina nalazi se u gradu Drnišu, na uzvisini od 344 m nadmorske visine, iznad kanjona rijeke Čikole. Izgrađena na lokaciji od strateškog značaja, nudi prekrasan vidik na grad Drniš i planinu Prominu, koji se dalje širi na Petrovo polje i vraća natrag u dubinu stjenovitog kanjona Čikole. Pretpostavlja se da je bila dijelom sustava utvrda u vlasništvu velikaške obitelji Nelipić. Tijekom vladavine Otomanskog carstva Gradina je bila nadograđena za obrambene svrhe. Dolaskom Mlečana, krajem 17. stoljeća, naređeno je njeno rušenje. Međutim, uskoro je obnovljena zbog prijetnje od provala Turaka, prisutne sve do 1715. god. U 19. stoljeću tvrđava je izgubila svaku funkciju i postala izvorom građevinskog materijala za rastući grad Drniš. Danas vidljivi ostaci na južnoj strani dio su srednjovjekovne utvrde, dok je središnja kula i sjeveroistočni obrambeni zid iz razdoblja osmanske vladavine. Gradina je registrirana kao spomenik kulture.

21246203_1088590691244615_7537300995010003790_o

21246334_1088590704577947_279050569636196716_o

 

SREDNJOVJEKOVNI ERDUT

Pretpostavljena rekonstrukcija starog Erduta 15.stoljeće.

18836927_1010999805670371_5308882866567274508_o

18880072_1010999839003701_4504128530279528714_o

18814916_1010999842337034_1799777199950447190_o

18815426_1011000032337015_4622293802215385830_o

 

KOLOĐVAR

14390746_802675286502825_3589917687070294689_n

14391021_802674989836188_3795251647993476429_n

Zidine tj. Korođgrad ili Kolođvar podigla je obitelj Korogy na mjestu rimske utvrde, kako smatraju povjesničari, oko 1250. g., kao obranu od najezde Tatara. Sama tvrđava Korog u spisima se spominje 1290. g. Utvrda je kao sojenica od tvrdog građevinskog materijala sagrađena na sjeveroistočnom dijelu korogyvarskog rita – poznate depresije koja se smjestila između Čepina, Vuke, Dopsina, Hrastina i Ernestinova. Tlocrt kule je kružan, s promjerom oko 40m, u središtu utvrđenog dijela je otvoreni dvorišni prostor na kojemu se nalaze ostaci četverokutne porušene kule, što upućuje na zaključak da se ispod ove pozornice nije nalazila jama s lavovima. U 17. st utvrda se spominje kao Dirutum castellum Korogyvar, što se odnosi na vrstu utvrde, a znači grad u močvari. Uzevši to u obzir, on je specifičan i jedinstven primjer utvrde u hrvatskim krajevima, s obzirom na poseban sustav gradnje na hrastovim štapovima, koji su slagani unakrsno na močvarnoj podlozi. Kako je to područje melioracijom isušeno, Zidine su se našle na uzvisini. Kada su Turci 1526. g. osvojili Osijek, Kolođvar je razrušen i napušten. Iz toga vremena o njemu ne postoje nikakvi podaci i od tada više nije obnavljan.

14370415_802675116502842_6359868231521304481_n

14344890_802675226502831_1971464884516875456_n

 

STARI GRAD VUKOVAR – CASTRUM WALKOW

Model utvrde u omjeru 1:200

9301_474688029301554_1734067374453141700_n

10580266_474688339301523_6483860154584942557_n

10525998_474688469301510_2030494497977158703_n

10517538_474688499301507_233944439355181005_n

Sve rekonstrukcije i makete koje je Dario Šošić napravio možete vidjeti na Facebook stranici Vukovarska utvrda Vukovo.

Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Makete i rekonstrukcije Daria Šošića

  1. Vedran napisao:

    Pozdrav gospon Darko, mozete me kontaktirati vezano za makete povijesnih gradjevina, molim? Radim na jednom svom projektu pa bismo možda mogli suradjivati.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.