Terminologija

Linda Bednjanec, dipl. arheolog
Izvor: kulturnapatrola.blogspot.com

Burg (stari grad), kaštel i dvorac – tri naziva koja ljudi gotovo konstantno miješaju, počevši od “običnog” čovjeka do takozvanih stručnjaka. “Takozvanih” zato što se osoba, kojoj je to područje djelatnosti, a koja ne razlikuje ta tri različita arhitektonska oblika teško može nazivati stručnjakom. Jer ako ne zna nešto tako osnovno, što je tek onda s detaljima? Npr., u upotrebi je mnogo različitih termina za burg (stari grad, plemićki grad, burg, feudalni grad, kaštel, dvorac, utvrda, tvrđava, zamak) koji se što u literaturi, što u govoru koriste za označavanje tog jednog oblika građevine, a vrlo često se u jednom pisanom djelu javljaju različiti termini za isti objekt ili vrstu utvrde. No zapravo se oni mogu dodijeliti posve određenim arhitektonskim sklopovima.

Pa, krenimo (kronološkim) redom od najstarijih prema najmlađima:

Utvrda ili tvrđava: ovim nazivom označavamo bilo koji utvrđeni tip građevine bez obzira na vrijeme nastanka. Utvrde se u raznim oblicima grade od prapovijesti do danas, no oblikom i vremenom nastanka, pa čak i namjenom, se dijele na različite tipove koje nikako ne bi trebalo poistovjećivati i bilo bi ih najbolje nazivati njihovim “osobnim” terminima.

 Gradina: u arheološkoj stručnoj literaturi (terminologiji) označava prapovijesnu utvrdu (ili utvrđeno naselje). Gradine se uvijek nalaze na uzvisinama. Poznatije gradine: Monkodonja  i Nezakcij (Istra), Osječenica (Pounje), Cvijina gradina (Kruševo kod Obrovca), Gračišće iznad Vrbanja i Vela glava kod Zastražišća (Hvar), gradina Grad u Nakovani (Pelješac) itd. (prapovijesne gradine su veoma brojne)

c4691-gradinePrimjeri gradina (s lijeva na desno): gradina Grad u Nakovani, Vela glava na Hvaru, Monkodonja u Istri       

Gradište: označava srednjovjekovnu drveno-zemljanu utvrdu koja eventualno može biti djelomično građena od kamena. Ovaj tip utvrde se može nalaziti u nizini ili na blago povišenom terenu, ali postoje i visinska gradišta. Plato ili središnji dio gradišta je obično okružen s jednim ili više jaraka i zemljanih nasipa na kojima su stajale drvene palisade (ograde). Gradišta se većinom datiraju u razdoblje prije provale Mongola, dakle do početka 13. st. Nema mnogo istraženih gradišta, a dva poznatija su Mrsunjski lug nedaleko od Slavonskog Broda i sv. Petar Ludbreški.

Burg: arhitektonski sklop iz razdoblja (12.)13. – 15.(16.) st. za koji nema pravog naziva u hrvatskom jeziku pa se najčešće javlja prilično neodređeni izraz “stari grad”, uz nešto rjeđe nazive “feudalni grad”, tvrdi grad”, plemićki grad”, “zamak” i sl. Zapravo su svi ti nazivi točni i nemam ništa protiv njih jer se zna što označavaju (kada su točno pridruženi, što nije slučaj s npr. Starim gradom Siskom). Gledajući arhitektonski, burg je sklop obrambenih zidova i kula uz stambene, gospodarske i pomoćne prostorije. Burgovi se grade se na izdvojenim vrhovima ili grebenima, a položaj se bira uzimajući u obzir stratešku važnost odabranog mjesta (podižu se uz granice, na prijevojima, uz važne kopnene ili riječne puteve). Mogu biti na manjoj ili većoj nadmorskoj visini (predmongolski tj. romanički burgovi se grade na nižim brežuljcima, a poslijemongolski tj. gotički na istaknutim vrhuncima). Osim što je burg zaštićen prirodnim položajem, koji onemogućava jednaki pristup sa svih strana, dodatno se može utvrditi jarcima, zemljanim bedemima s drvenim palisadama (ogradama), vodenim zaprekama i sl.

9086d-burgovi1Primjeri burgova (s lijeva na desno): Medved, Okić, stari grad Žumberak

Postoje i burgovi u nizini koje brane opkopi s vodom. Za te se burgove najčešće koristi njemački naziv “Wasserburg” (“vodeni burg”). Ovaj je tip burga češći u Slavoniji nego u SZ Hrvatskoj (npr. Korogyvar-Korođ, Zvjezdan-grad, Vir-grad, Nevna-Levanjska varoš itd.).

a7e61-burgovi2Primjeri burgova (s lijeva na desno): Drežnik, Veliki Kalnik, Ozalj

Sastav i veličina burgova ovise o konfiguraciji terena te financijskoj sposobnosti njihovih naručitelja. Svi burgovi imaju nekoliko osnovnih dijelova: zidine, kule, branič-kula, palas, kapela i gospodarske zgrade (jedan burg ne mora imati sve elemente).

36aa2-kapeleKapele u burgovima kao zasebne građevine (s lijeva na desno): Orahovica-Ružica, Brinje-Sokolac, Medved, Okić

Kaštel: renesansna utvrda, mnogo jednostavnija i pravilnija od burga. Najčešće ima oblik pravokutnika ili trokuta. Na uglovima se uvijek nalaze kružne kule (bastioni) koje nisu više od obodnih zidova kaštela. Kašteli nastaju tek u 15. st. s pojavom vatrenog oružja, a grade se sve dok traje turska opasnost tj. do 17. st. Zidovi i kule su prilagođeni vatrenoj obrani (zaštićeni su prsobranima te imaju otvore za smještaj teškog, vatrenog oružja…). Kašteli se ne podižu na uzvisinama jer bi tako bili laka meta. Tipični (rekli bi “školski”) primjeri kaštela: Stari Grad u Sisku (evo još jednog krivog naziva), kaštel Gvozdansko nedaleko od Dvora na Uni, kaštel Konjščina u Hrvatskom Zagorju, kaštel u Jastrebarskom (poznat pod, naravno krivim, nazivom “dvorac Erdödy”), kaštel u Severinu na Kupi…

4fe62-kasteliPimjeri kaštela (s lijeva na desno): Jastrebarsko, Gvozdansko, Sisak

 Dvorac: u narodu omiljen naziv za gotovo sve vrste utvrda te svaku imalo veću i raskošniju kuću sagrađenu bilo prije 500, 100 ili 5 godina. A dvorac je zapravo ladanjsko prebivalište velikaša ili nekog drugog bogataša i većinom se gradi u nizini. On je sjedište posjeda kojem još pripadaju gospodarske zgrade, vrtovi i perivoji.

88354-dvorcislavonijaPrimjeri dvoraca Hrvatskog zagorja (s lijeva na desno): Bežanec, Dubrava kod Pregrade, Lužnica, Klokovec

Pojmovnik utvrdnog graditeljstva s nazivljem na engleskom jeziku

Martina Matijaško, dipl. arh., prof. pov., dipl. muz.
ARHOS d.o.o. za arheologiju, prijevoz i usluge

Pojmovnik arheološke baštine na Kvarneru

Ranko Starac, dipl. arheolog, kustos arheološkog odjela 
Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja, Rijeka

 

Oglasi