Grof Laval Nugent – Nesuđeni obnovitelj moći i slave Frankopana

Image

Tekst: Darko Fogina – udruga-kameleon.hr

Feldmaršal, vitez reda zlatnog runa, komandor reda Marije Terezije, Rimski princ, najmoćniji plemić ilirskog pokreta i osnivač prvog muzeja u Hrvatskoj sa snom da obnovi moć Frankopana, grof Laval Nugent od Westmeatha jedna je od najvećih misterija hrvatske prošlosti: rođen je 3. studenoga 1777. godine u Ballynacoru u Irskoj, u staroj katoličkoj plemenitoj obitelji.

ImageBosiljevo – svojevremeno najbogatije opremljeni hrvatski dvorac (Photo by Ivo Turk)

Nađent, Nugent, Nužan, Nižan?

Kontroverzna ličnost, nošena svojim strastima koja je obilježila politiku 19. stoljeća, a gotovo uopće nije zabilježen u povijesnim pregledima. Postoje nesigurnosti oko izgovora njegova prezimena: u Irskoj i Velikoj Britaniji izgovaraju ga Nađent, u Austriji Nugent, a u Hrvatskoj Nužan ili pojednostavljeno francuski Nižan. On je ustrajao da ga zovu Nižan, želeći tako istaknuti duboke obiteljske korijene koji sežu u daleku prošlost, u deseto stoljeće, godinu 930. Tada se Nugenti prvi put spominju u Normandiji u Francuskoj, odakle dolaze u Englesku i Irsku, a tijekom 17. stoljeća ulaze u službu Habsburgovaca i tad započinje austrijska grana.

Image

Oslobodio čitavu Istru sa 50 vojnika!

Laval sa 16 godina starosti ulazi u vojsku i vrlo brzo se ističe te zbog izrazite hrabrosti dobiva odlikovanje – viteški križ Marije Terezije. Austrijskom ratnom vijeću predlaže plan oslobađanja dijelova Hrvatske od Francuza, tzv. Ilirskih provincija. Nakon što mu je prijedlog odbijen, sam okuplja oko 1000 vojnika i prelazi granicu na Savi u Zagrebu. Bez borbe ulazi u Rijeku, a sa 50 vojnika i uz pomoć lokalnog stanovništva od Francuza oslobađa čitavu Istru! Godine 1815. vraća u Rim prognanog papu Pija VII, a na napuljsko prijestolje ponovno vraća kralja Ferdinanda I Bourbona. U Napulju ženi groficu vojvotlkinju Giovannu Sfozza, koja je srodnik Frankopana. Tada započinje Lavalov interes za Frankopane i Hrvatsku.V

Vlasnik Bosiljeva, Stare Sušice, Trsata, Dubovca…

Godine 1820. se odlučio nastaniti u Hrvatskoj i od grofova Auersperg kupuje stari grad Bosiljevo, rodno mjesto Frana Krste Frankopana. Provodi opsežnu i cjelovitu obnovu starog grada u romantičnom duhu i oprema ga najskupljim inventarom te Bosiljevo postaje najbogatije opremljen i uređen dvorac čitave Hrvatske. Kupuje dvorac Stara Sušica (na cesti između Vrbovskog i Ravne Gore), Trsat, a htio je kupiti i cijeli Vinodol, nekadašnju jezgru obitelji Frankopan. Nastavlja kupovati frankopanske posjede u Hrvatskoj: Dubovac, Kaštel kod Hrnetića, Lović te Kostel u Kranjskoj.

Image

Dvorac Stara Sušica uz cestu između Vrbovskog i Ravne Gore (Photo by Ivo Turk)

Gradi dvorac Steljnik, (ne)uspješno obnavlja Dubovac

Na uzvisini udaljenoj oko 100 metara desno od stare Karolinske ceste na potezu od sela Beč prema Bosiljevu, oko 2 kilometra prije Bosiljeva, 1820-ih godina gradi dvorac Steljnik u talijanskom stilu, koji je izgorio u požaru već 1890-ih. Cijeli taj predio i danas nosi naziv Steljnik zbog stelje (paprati) koja raste uokolo. Od dvorca stoji još jedino dio podruma, kameni zid i ostaci ziđa potpuno urasli u vegetaciju, a nekih pedesetak koraka lijevo je izgrađen novi lovački dom.

ImageNugentova obnova Dubovca, premda povijesno netočna, spasila je stari grad Dubovac od propadanja

(Photo by Neven Cetinjanin)

Od vojnog erara kupuje Dubovac, a uvjet prodaje bio je da izgradi barutanu na Dubovcu (stoji još i danas, u sklopu Karlovačke pivovare tik uz Kupu). U starom gradu Dubovcu htio je urediti sjemenište za bosanske franjevce, ali nije uspio dobiti potrebne dozvole iz Rima. Tada zaopočinje obnovu Dubovca, također u romantičnom stilu, skida sav krov i postavlja na zidove i kule kruništa. U ovoj obnovi je otišao predaleko i učinio Dubovac kakav nikad prije nije bio. Ova restauracija, iako povijesno netočna, spasila je grad od daljnjeg propadanja.

Tajna posljednjeg bosiljevačkog zmaja

Od Patačića Nugent kupuje Kaštel kojeg također uređuje, a uokolo gradi perivoj. U Kaštelu 1920. godine počinje s radom tvornica “Isis” iz koje nastaje – današnja “Pliva”. U starosti, na samrtnoj postelji Nugent izražava želju za uvođenje željezničke pruge u Hrvatsku, a umire 22. kolovoza 1862. godine u Bosiljevu, gdje je najradije i boravio.

Iz Bosiljeva njegovo je tijelo prevezeno u grobnicu “Mir junaka” u starom gradu Trsatu nad Rijekom, i položeno kraj sarkofaga njegove žene. Pred grobnicom još i danas stoji jedan od 2 brončana zmaja s pijetlovom glavom koji su čuvali grobnicu držeći u rukama štit i žezlo. Te zmajeve je izradio Anton Dominik von Fernkorn po Nugentovoj narudžbi, a bilo ih je 4: dva za Bosiljevo i dva za Trsat (posljednji zmaj je u Bosiljevu postojao još prije nepune godine dana, i tad mu se gubi trag!).

Irac, a najvatreniji hrvatski Ilirac

Lavalov sin Arthur zbog rastrošnosti prodaje sva imanja osim Trsata i Bosiljeva, gdje i umire 1897. godine bez djece. Stariji Lavalov sin Albert zauvijek napušta Hrvatsku i umire 1896. godine u Londonu, a njegova izvanbračna kći Ana Nugent prodala je Bosiljevo i živjela na Trsatu još 1930-ih, i bila posljednja vlasnica Trsata.

Laval Nugent bio je jedna od središnje osi nastanka hrvatske nacije u suvremenom smislu, njezina najjača politička snaga i njezin nesuđeni mit. Nažalost premalo je ljudi bilo svjesno njegove moći. Kad pomislimo da je bio Irac, to nam je čudnije da je bio najvatreniji Ilirac u Hrvatskoj. Taj fedmaršal plave krvi irsko-francuskog podrijetla je od svih dvoraca Italije, Francuske, Habsbruške monarhije, Irske, Engleske i Španjolske odabrao baš Trsat za svoje vječno počivalište.

Nedostojan odnos prema Lavalovu djelu

Ekscentričnom grofu ipak nije bilo suđeno da uživa u vječnom pokoju: 1960-ih godina prilikom tzv. “obnove” Trsata izbačen je iz vlastite grobnice-mauzoleja zajedno sa svojom ženom, kosti su im porazbacane uokolo, a kameni sarkofazi razbijeni i sad stoje kao obično kamenje pedesetak metara prije ulaza u dvorac s lijeve strane.

Danas su imanja grofa Nugenta napuštena, inventari pokradeni a dvorci postaju ruševine i propadaju ležeći u mraku, kao što i grof Nugent leži u mraku hrvatske povijesti (Ovo je mali pokušaj Kameleona da Lavala Nugenta prikaže u pravom svjetlu plemića europskog radijusa kretanja i kulture, čovjeka bogatog imanjem i duhom i istaknutog hrvatskog domoljuba sredinom 19. stoljeća, op. ur.).

 

 

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Grof Laval Nugent – Nesuđeni obnovitelj moći i slave Frankopana

  1. Uni napisao:

    Bilo bi lijepo da ste napisali tko je pobacao kosti ovod hrvatskog rodoljuba.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s