Stari grad Velemerić

Goran Majetić
Izvor: udruga-kameleon.hr
O starom gradu Velemeriću malo se toga zna. Prema položaju današnjeg sela Velemerić može se zaključiti da je ovaj stari utvrđeni grad bio u neposrednom susjedstvu srednjovjekovnih gradova Belaja i Budačkog, negdje na pola puta između njih, na lijevoj obali Korane, nedaleko velikog zavoja što ga ova rijeka čini na potezu od Barilovića prema Ladvenjku.

Grad je vjerojatno stajao na brežuljku zaravnjene vršne glavice koji je smješten podno južne padine brijega Martinšćak (346 m). Na vrhu Martinšćaka nalazi se crkvica svetog Martina po kojoj je brijeg i dobio ime.

Ova je crkvica, uz veća ili manja oštećenja koja su slijedile djelomične obnove, preživjela ratove i prirodne nedaće od srednjeg vijeka do 1937. godine, kada ju je zamijenila nova crkvica na istome mjestu i istoga tlocrta, ali drugačijih stilskih obilježja (oštećena u Domovinskom ratu, potom obnovljena). Krajiški inženjer J. A. Schilinger zabilježio ju je 1746. godine na crtežu na kojem se također vide ruševne zidine starog grada Budačkog i Ladvenjak sa župnom crkvom (svetog Vida?) (u današnjem obliku sagrađena je krajem 18. stoljeća, oštećena u Domovinskom ratu, potom obnovljena), ali ne i stari grad Velemerić (vjerojatno stoga jer u to doba bio tek neznatna ruševina). Najvjerojatnije se već potkraj 17. stoljeća stari grad Velemerić, nakon što su ga napustile straže Vojne krajine, pretvorio u ruševinu čiji su ostaci poslužili stanovništvu okolnih naselja za gradnju kuća i gospodarskih zgrada.

O zapuštenu izgledu grada svjedoči oko 1660. godine krajiški vojni graditelj Martin Stier: “Djelomično je sačuvan, a dijelom je to sada samo hrpa kamenja…”. Inženjer Stier je predlagao obnovu starog grada Velemerića zbog strateške i obrambene važnosti njegova položaja. Krajiške su straže, naime, u to vrijeme češće bile smještene u nekoliko čardaka na području u i oko sela Velemerić, a rjeđe u ruševnome starome gradu koji su samo neznatno popravile. Martin Stier je u to doba nacrtao i jedini danas poznati crtež starog grada Velemerića. Prema tom crtežu, koji ga prikazuje u ruševnom stanju, nutarnji grad Velemerić štitilo je vanjsko kružno obrambeno ziđe s dvije kružne polukule između kojih se ulazilo u grad. Vanjski obrambeni prsten grada sagrađen je vjerojatno tijekom prve polovice 16. stoljeća. Nutarnji grad je podosta sličio starom gradu Budačakom (koji se pak vidi na crtežu J. A. Schillingera s kraja 18. stoljeća), s time da je uz četverougaonu palaču bila prislonjena kružna obrambena kula. Područje oko starog grada Velemerića spadalo je u vrijeme provala Turaka pod vojno zapovjedništvo žumberačke krajiške kapetanije, koja je uslijed stoljetne ratne opasnosti djelomično opustošeni kraj naselila na prijelazu 17. u 18. stoljeće s nekoliko stotina novih stanovnika, poglavito “Vlaha”, i to Hrvata katoličke vjere. Je li stari grad Velemerić prije krajiške uprave bio u posjedu neke hrvatske plemićke obitelji ne može se sa sigurnošću tvrditi, je su podaci o njegovoj povijesti vrlo oskudni. Možda je grad “jedna od onih prastarih utvrda”, piše poznavatelj povijesti ranosrednjovjekovnih krajiških tvrdih gradova dr. Milan Kruhek (** ), “koji je sagradila slobodna plemićka općina Velemerić i koji je ostao u njezinom vlsništvu sve do vremena turskih ratovanja…”. U srednjem vijeku, do turskih ratova, šire područje s lijeve i desne obale Korane između današnjeg Ladvenjka i Vukmanića zvalo se Gorica. Na popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1344. godine u Gorici se spominju crkva svetog Martina, koja odgovara današnjoj crkvici na vrhu Martinšćaka, te župna crkva svetog Jurja, koja se nalazila na području današnjeg Velemerića ili negdje drugdje na području župe (na području Gorice nalazio se i stari grad Gorica, za kojeg se također ne zna položaj – pretpostavke se kreću od toga da je to bio grad Steničnjak ili Velemeriću blizak grad Budački, do zasebnog grada na području današnje Knez Gorice nedaleko Vukmanića). U popisu crkava iz 1501. godine spominje se u Velemeriću (i) crkva Blažene Djevice, no nije poznato gdje se nalazila niti kakva je njezina sudbina (i veza sa crkvom svetog Juraja ili pak današnjom crkvom svetog Vida).

Povijest starog grada Velemerića, točno mjesto i vrijeme njegove gradnje, vlasništvo nad gradom, pa čak i njegov izgled, puna je nepotvrđenih pretpostavki i tajni koje će vjerojatno zauvijek ostati skrivene, ako se ne poduzmu bar arheološka istraživanja mjesta za koje(a) se pretpostavlja da se na njemu nalazio taj drevni ali zaboravljeni hrvatski kulturno-povijesni spomenik (* 1).

Povjeničar Filip Škiljan (** ) o mogućem mjestu na kojem se grad nalazio kaže: “Pitanje je samo zašto nije u lokalnoj tradiciji do današnjih dana ostala uspomena na mjesto gdje se burg nalazio. Vrlo je vjerojatno da je na mjestu burga podignut u kasnijem razdoblju neki drugi objekt, pa je sjećanje na prethodnu građevinu nestalo. Grad bi trebalo tražiti južno od mjesta Donji Velemerić.”

(**) Izvori podataka i priloženih crteža, fotografije i zemljovida: Milan Kruhek: “Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja“, Matica hrvatska Karlovac, Karlovac 1993.; Milan Kruhek: “Karlovac – utvrde, granice i ljudi“, Matica hrvatska Karlovac, Karlovac 1995.; Filip Škiljan: “Kulturno-historijski spomenici Korduna“, Srpsko narodno vijeće, Zagreb 2007.
(* 1) Koliko je piscu ovoga napisa poznato, jedini koji je uistinu tragao za ostacima staroga grada Velemerića u godinama nakon Domovinskog rata bio je inženjer Juraj Štefančić, arheolog amater koji je u istraživanjima surađivao s Gradskim muzejom Karlovac i Konzervatorskim odjelom Karlovac. Prema njegovog iskazu, na jednom blagom uzvišenju je pronašao nekolicinu većeg kamenja koje bi moglo potjecati od starog grada. Točan položaj nalazišta piscu je ostao nepoznat jer odlazak do njega pod vodstvom Juraja Štefančića, koji je prerano preminuo prošle godine, nije poduzet.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s