Jelengrad i Košutgrad – Dva moslavačka stara grada (II.)

dr.sc. Tajana Pleše, Petar Sekulić – Odjel za kopnenu arheologiju, HR restauratorski zavod
Izvor: Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu br. 30/2013.

KOŠUTGRAD

Stari grad Košutgrad smješten je na zapadnim obroncima Moslavačke gore, nedaleko od izvora potoka Podgradska, u sjevernom dijelu općine Velika Ludina. Košutgrad je
zasigurno bio povezan cestovnom komunikacijom kako s Jelengradom tako i s nedalekim Podgrađem, no potvrdu te pretpostavke moguće je dobiti samo daljnjim istraživanjima.
Zbog nabujale vegetacije te lošeg stanja objekta, Košutgrad je vrlo teško uočljiv u današnjem krajobrazu. Do starog grada, izgrađenog na ovalnom platou i okruženom
dubokim (i danas jasno vidljivim) jarkom te zemljanim nasipom, danas vodi šumska cesta koja povezuje Gornju Jelensku i Katoličko Selišće. Kako do 2012. godine na starom gradu nikada nisu bila provedena arheološka istraživanja, sve naše spoznaje o Košutgradu temeljene su na vrlo šturim pisanim izvorima. Jedini (za sada poznati) spomen Košutgrada potječe iz popisa župa Zagrebačke biskupije iz 1334. godine, u kojem se spominje kapela smještena u podnožju kastruma Košuta (…item capella sub castroCosuchak…) (Buturac 1984: 39). M.Kruhek sintagmu sub castro Cosuchak prevodi “pod gradom Košutom” te ga naziva Košutgrad, unatoč tomu što je među
lokalnim stanovništvom rasprostranjen naziv Košuta-grad (Pisk 2007a: 110). Izgradnja Košutgrada može se (prema trenutačno dostupnim podacima) datirati najkasnije u 14.
stoljeće, unatoč pretpostavkama o njegovoj ranijoj izgradnji (Kruhek 2002: 111). Kako do sada nisu otkriveni podaci koji bi uputili na činjenicu da je Košutgrad bio obnovljen ili korišten u razdoblju osmanske vlasti, može se pretpostaviti kako je stari grad bio prepušten propadanju sredinom 16. stoljeća.

Odabir imena, odnosno davanje imena starim gradovima i utvrdama prema divljim životinjama učestalim u gorskim područjima prekrivenim šumama, kao što je riječ u slučaju Moslavačke gore, nije nimalo čudna pojava (Pisk 2008:66). Postojanje dva stara grada na sjevernom, gorskom dijelu vlastelinstva jasno upućuje na njihov međuodnos, a na što je upozoravao S. Pavičić (Pavičić 1968: 46). Sudeći prema smještaju u prostoru, odnosno činjenici kako dominiraju prostorom srednjovjekovnog vlastelinstva Moslavina
i javljaju se kao par ili opozicija, S. Pavičić je vjerojatno bio u pravu. U popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1501. godine zabilježeno je postojanje naselja Waralya (hrv. Podgrađe), koje se tradicionalno smješta podno Košutgrada10 (Buturac
1984: 99; Kruhek 2002: 111). Za razliku od samog Košutgrada, Podgrađe se u poznatim pisanim vrelima spominje znatno češće, najčešće zbog tijesne povezanosti s Čuporima
Moslavačkim. Podgrađe se u vrelima prvi put spominje u pismu svećenika Michaeli de Warallia iz 1447. godine, kojim od pape Nikole V. moli potvrdu kanonikata koji mu je dodijelio Demetrije Čupor Moslavački (Lukinović 2004: 119). Postavljanje svećenika iz Podgrađa na takvu visoku crkvenu dužnost može se protumačiti kao dokaz povezanosti
Čupora Moslavačkih i naselja podno Košutgrada. Nadalje, Podgrađe se ponovno spominje 1452. godine vezano uz spor između Čupora Moslavačkih i pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije na Moslavačkoj gori. U spomenutoj je ispravi vicegubernator Transilvanije Nikola Wyzakna naložio moslavačkom pavlinskom samostanu te župniku u Podgrađu da su dužni vratiti Mariji Čupor Moslavačkoj kmetove koje su preselili na svoje posjede (Pisk 2012: 122). Još jasnija veza Čupora Moslavačkih i Podgrađa vidljiva je u slučaju
Jurja II. Čupora Moslavačkog, koji se u sačuvanim vrelima navodi kao miles, zbog svoje vojne karijere kao jednog od kapetana Janka Hunjadija (Lukinović 2004: 183; Nikolić Jakus 2011: 288). Kako se potkraj života okrenuo vjeri (što je vidljivo iz nekoliko sačuvanih molbi za oprost grijeha), čini se vrlo vjerojatnim kako je baš Juraj II. Čupor Moslavački dao izgraditi franjevački samostan posvećen Uznesenju Blažene Djevice Marije u Podgrađu nešto prije 1460. godine (Nikolić Jakus 2011: 288). Iz sačuvane korespondencije s papom Pijom II. vidljivo je kako je upravo na njegovu inicijativu papa dodijelio povlastice spomenutom franjevačkom samostanu (in territorio Varalgha) (Lukinović 2004: 399–401). Iz 1464. godine potječe pismo kojim je Juraj II. uz oprost
molio dopuštenje za zaređenje i pristupanje franjevačkom redu (Lukinović 2004: 478). Čini se kako je time franjevački samostan u Podgrađu postao neka vrsta obiteljske zadužbine Čupora Moslavačkih, što potvrđuje i oporuka posljednjega muškog člana obitelji Stjepana VI. napisana na Badnjak 1492. godine, kojom je većinu imovine ostavio samostanu u Podgrađu (Kovačević 1988: 108; Nikolić Jakus 2011: 289, 293). S obzirom na iznesene činjenice, pretpostavka kako je Stjepan bio pokopan u obiteljskoj zadužbini, crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u franjevačkom samostanu u Podgrađu, ne čini se neosnovanom (Bedić 2002: 56; Nikolić Jakus 2011: 293). J. Buturac i M. Kruhek dovode u vezu franjevački samostan (koji se spominje u ispravama iz 1458.,1491. i 1492. godine) i današnje naselje Kompator, nizvodno od utoka potoka Podgradski jarak u potok Peščenicu, kao mogući odraz nekadašnjeg posjeda comune patrum, odnosno franjevačke zajednice (Buturac 1984: 99; Kruhek 2002:111). Znakovit u toponomastici područja u blizini ostataka Košutgrada i franjevačkog samostana svakako je i naziv potoka Podgradski jarak. Prikaz starog grada Košutgrada za sada nije bilo moguće potvrditi ni na jednoj (dostupnoj) vojnoj karti od 15. do 18. stoljeća, a jedini (za sada poznati) spomen u vrelima (castro Cosuchak) jest onaj gore spomenuti, iz popisa župa Zagrebačke biskupije (Buturac 1984: 39). Nažalost, ni Gj. Szabo ni D. Hirc nisu tijekom svojih obilazaka Moslavačke gore počekom 20. stoljeća posjetili Košutgrad, tako da (za sada) nije poznat nijedan opis starog
grada iz toga vremena.

Prije početka arheoloških istraživanja 2012. godine jedini vidljivi ostatak bio je dio zida na zapadnom dijelu platoa dužine oko osam metara te visine oko četiri metra. No, prema geomorfologiji terena mogla se naslutiti tlocrtna dispozicija Košutgrada, izgrađenog na ovalnom platou koji je okružen dubokim (i danas jasno vidljivim) jarkom te zemljanim nasipom (sl. 7–8). Nadalje, jasno su uočljivi južni, niži dio, te sjeverni, viši dio starog grada. Zahvaljujući rezultatima reambuliranja okolnog terena provedenog tijekom arheoloških istraživanja 2012. godine, moguće je (s oprezom) pretpostaviti kako se starom gradu pristupalo preko manjega, ovalnog platoa smještenog s južne strane, i to preko
(pretpostavljenoga) (podiznog?) drvenog mosta. Čitav je prostor starog grada bio do početka istraživanja prekriven šumskom vegetacijom. S prvim (sustavnim) arheološkim istraživanjima starog grada Košutgrada bilo je moguće započeti tek 2012. godine. Ciljevi ovogodišnjih arheoloških istraživanja bili su određivanje tlocrtne dispozicije, izrada nacrtne dokumentacije, potvrda strukture i stanja zidova, određivanje debljine kulturnog sloja te utvrđivanje stratigrafske slike lokaliteta.

sl. 7Sl. 7 Tlocrt starog grada Košutgrada (izrada: Vektra d.o.o., 2012.)
kosutgradSl. 8 Pogled sa sjeverozapada na stari grad Košutgrad po dovršetku
radova 2012. godine (snimila: T. Pleše, 2012.)

Sonda 1 (200×200 cm) postavljena je na jugozapadnom kutu s unutrašnje strane južnoga vanjskog, (vjerojatno) obrambenog zida nižeg platoa starog grada. Unutar istraženog prostora bilo je moguće potvrditi stratigrafsku sliku lokaliteta. Potvrđena je kasnosrednjovjekovna hodna razina na prosječnoj dubini od 60 centimetara ispod zatečene hodne razine, odnosno humusnog sloja. Unutar sonde 1 u cijelosti je istražena zidna masa vanjskog, (vjerojatno) obrambenog zida južnog dijela utvrde. Predmetni je zid širok između 85 i 105 cm, bez proširenja u temeljnoj zoni. Zid je sačuvan u visini od oko 60 do 80 cm, dok je temelj dubok između 120 i 140 cm. Po dovršetku istraživanja sonde 1 bilo je moguće nastaviti s tlocrtnim određivanjem južnog (vjerojatno) obrambenog zida koji zatvara južnu građevinsku liniju nižeg dijela starog grada Košutgrada. Blago izlomljena, poligonalna tlocrtna dispozicija vanjskog (vjerojatno) obrambenog zida jasno ukazuje na prilagođavanje gradnje zatečenoj, zahtjevnoj stratigrafiji terena. Ukupna istražena dužina predmetnog zida s vanjske strane iznosi 19 m te 17,3 m s unutrašnje strane. Kako je tijekom istraživanja zaključeno da je za interpretiranje tlocrtne dispozicije starog grada Košutgrada znatno važnije prostorno određivanje južnog zida nauštrb onoga visinskog, potvrđena je samo njegova gornja zona (tj. zid je istražen u prosječnoj visini od 30 cm). Najzapadniji istraženi dio južnog (vjerojatno) obrambenog zida spaja se s jedinim dobro sačuvanim dijelom starog grada Košutgrada – sjevernim dijelom zapadnog (vjerojatno)
obrambenog zida donjeg dijela grada. Njegova je sačuvana vanjska dužina 870 cm, ona unutarnja iznosi 690 cm, a širina je 115 cm. Prema njegovoj izlomljenoj, poligonalnoj liniji razvidno je prilagođavanje gradnje zatečenoj stratigrafiji terena. Predmetni je zid u jako dobrom stanju – s unutarnje strane zida nema vidljivih pukotina ni translatornih pomaka, struktura jezgre je čvrsta, a lice bez većih lakuna. S vanjske je pak strane ovaj dio zida u znatno lošijem stanju, kako zbog “nepoznatih” konzervatora tako i zbog okolnog terena. Kako su građevinski radovi bili provedeni isključivo na vidljivom dijelu zida (tj. dijelu iznad humusnog sloja) te kako su bili izvedeni suvremenim materijalima, izvorna se struktura zida počela ubrzano razgrađivati. Navedeni je proces najjasnije vidljiv u kontaktnoj zoni zida i humusnog sloja. S obzirom na cementnu glazuru ravne krune zida jasno je kako je u određenom trenutku bio konzerviran (i restauriran i/ili rekonstruiran?). Nažalost, unatoč iscrpnom pregledu dostupnih arhivskih materijala nije bilo moguće zaključiti tko je i kada izveo te radove.

Sonda 2 (400×360 cm) postavljena je na gornjem, sjevernom dijelu starog grada Košutgrada s ciljem određivanja njegove sjeverne građevinske linije. Unutar ove sonde istražen je dio vanjskog, (vjerojatno) obrambenog zida sjevernog dijela utvrde u dužini od 390 cm, prosječne širine oko 280 cm. Potvrđena je samo njegova gornja zona (tj. zid je istražen u prosječnoj visini od 100 cm). Lica istraženog dijela zida prilično su razrahljena, no može se jasno definirati njegova građevinska linija. Na zapadnom je dijelu istraženog dijela sjevernog (vjerojatno) obrambenog zida pronađena pravilna struktura sazidana od opeke, sačuvana u visini od pet redova. Opeke (25x12x6 cm), povezane vezivom istovjetnim onome iz ostatka zida, slagane su u redove te oblikuju ravnu plohu unutar zidne mase. Istražena struktura zbog svoga položaja (okomito na zidnu masu) upućuje na postojanje neke vrste otvora na spomenutom mjestu. No, tek će se daljnjim istraživanjima moći potvrditi njegove izvorne dimenzije i namjena.

Sonda 3 (880×210 cm) postavljena je na istočnoj strani sjevernoga, gornjeg dijela starog grada Košutgrada s ciljem određivanja njegove istočne građevinske linije te sjeveroistočnog kuta vanjskog, (vjerojatno) obrambenog zida. Unutar ove sonde istražen je sjeverni dio istočnoga, vanjskog obrambenog (?) zida gornjeg dijela grada u dužini od 840 cm. Njegovu širinu tijekom ovogodišnjih istraživanja nije bilo moguće potvrditi, no može se pretpostaviti kako je podjednaka onoj sjevernog (vjerojatno) obrambenog zidaistraženog unutar sonde 2. Predmetni zid svojom je strukturom istovjetan istraženom dijelu sjevernog zida u sondi 2 te se unatoč razrahljenosti zidne mase može definirati njegova građevinska linija. Temeljem strukturne i prostorne analize spomenuti zidovi mogu se smatrati cjelinom te se mogu interpretirati kao sjeveroistočni kut vanjskog, (vjerojatno) obrambenog zida gornjega, sjevernog dijela starog grada Košutgrada.

Arheološka istraživanja starog grada Košutgrada provedena tijekom 2012. godine prvi su dokumentirani radovi na ovom objektu (iako je razvidno kako su na zapadnom zidu bili provedeni konzervatorsko-restauratorski građevinski radovi, čiji detalji još uvijek nisu poznati). Dosadašnji slab znanstveni interes za ovaj značajni stari grad na Moslavačkoj gori rezultirao je nepostojanjem i onoga elementarnog, shematskog tlocrtnog prikaza. S izradom precizne nacrtne dokumentacije starog grada Košutgrada nakon ove prve sezone radova, ispravljena je osnovna prepreka u njegovu daljnjem poznavanju. Naravno, nakon prve sezone radova moguće je tlocrtnu dispoziciju starog grada odrediti samo u grubim okvirima, pridodajući rezultatima dobivenim istraživanjima i one dobivene prospekcijom terena te spekulacijom. Prema dosadašnjim rezultatima može se (s oprezom) zaključiti kako je unutarnji prostor starog grada bio podijeljen na dva dijela: južni, niži, te onaj sjeverni, viši. Ta je visinska razlika i danas jasno uočljiva na terenu (razlika između zatečenih gornjih kota sjevernog i južnog dijela je oko 400 cm). No, bez daljnjih istraživanja nije moguće zaključiti kako je bilo riješeno povezivanje južnog i sjevernog dijela grada (sl. 9). Lica zidova bila su zidana na pravilne redove od krupnijih komada pritesanih lomljenjaka, povezanih iznimno čvrstim, bijeložutim vezivom krupnog granulata. Unutrašnjost zida ispunjena je sitnim lomljenjakom te većim količinama veziva jednakog sastava.

sl. 9Sl. 9 Pogled s jugoistoka na stari grad Košutgrad po dovršetku radova 2012. godine (snimio: P. Sekulić, 2012.)

Kao što je opisano ranije, cijeli južni dio grada bio je svojom poligonalnom građevinskom linijom prilagođen zatečenoj stratigrafiji terena. Do početka istraživanja jedini je vidljiv dio bio sjeverni dio zapadnog (vjerojatno) obrambenog zida južnoga, donjeg dijela grada. Prema njegovoj dobro sačuvanoj strukturi može se zaključiti kako su na jednak način bili zidani i svi zidovi južnoga, donjeg dijela starog grada Košutgrada (prosječna širina: 100 cm). Najniža ukupna visina tih zidova bila je 450 cm. Prema dosad prikupljenim rezultatima može se zaključiti kako su navedeni zidovi zatvarali donji, južni dio grada, pretpostavljene površine od oko 200 m². Za sada nije moguće zaključiti je li ovaj dio grada imao ulogu nenatkrivenog dvorišta ili je pak bio natkriven i podijeljen na manje prostore. Rješenje prostorne organizacije može se dobiti samo daljnjim istraživanjima. Nadalje, prema rezultatima ovogodišnjih istraživanja može se pretpostaviti kako je bio organiziran sjeverni, gornji dio grada. Znatno manji, pretpostavljene površine od oko 80 m², sjeverni je dio grada određen masivnim zidovima (prosječna širina: 250 cm). Može se (s velikim oprezom) pretpostaviti kako je taj dio imao stambenu namjenu. No, izuzev ovih općih parametara, druge će zaključke o ovom dijelu grada biti moguće donijeti tek nastavkom arheoloških istraživanja. Tijekom arheoloških istraživanja 2012. godine na starom gradu Košutgradu pronađeno je obilje pokretnih arheoloških nalaza. Najzastupljeniji su nalazi kasnosrednjovjekovnih keramičkih posuda (lonci, poklopci, zdjele, čaše i dr.) koji se prema analogijama s lokaliteta Jelengrad, Bršljanac, burg Vrbovec (Klenovec Humski), Mali grad u Kamniku, Ružica grad i dr. mogu datirati u razdoblje od 13. do 16. stoljeća (Bojčić, Radić 2004: 173–179; Bekić 2008: 168–179; Štular 2009: 211–226; Sekelj Ivančan, Tkalčec 2002: 186–193; Tkalčec 2010a: 472–476; Tkalčec 2010b: 61–62, 159–184). Nadalje, među inim su pronađeni i razni metalni nalazi. Dva željezna noža sa sječivom ravnog hrpta i trokutastog presjeka mogu se prema komparativnom materijalu datirati u razdoblje od kraja 13. do 15. stoljeća (Cowgill, Neergaard, Griffiths 2008: 81–89), a čiji će se tip i datacija moći preciznije odrediti po dovršetku konzervatorskih radova. Pronađen je i brončani jednodijelni prsten trakastog presjeka kojem se krajevi preklapaju, ukrašen dvama uskim žljebovima uz rub, prema analogijama datiran u 14. i 15. stoljeće. Najzanimljiviji je nalaz brončana aplika (tanka pločica s dvije male perforacije na bočnim stranama) s prikazom ljiljana, prema analogijama datirana u 14. stoljeće (Holl 1966: 44–45). Posebno su zanimljivi nalazi datirani u razdoblje eneolitika, a koji najjasnije govore o kontinuitetu ovog lokaliteta. Riječ je o keramici crne, sivosmeđe i oker boje koja se zbog svoje fakture, oblika i sačuvanih ukrasa može pripisati vučedolskoj kulturi (Balen 2010: 110). Kao što je to slučaj sa starim gradom Jelengradom, arheološka istraživanja njegova pandana – Košutgrada – također su tek započela. Stoga bi izvođenje daljnjih zaključaka, izuzev ovih navedenih, za sada bilo ishitreno. Zbog toga se ovdje mogu navesti samo neki od srodnih primjera koji prema svojim osnovnim tlocrtnim gabaritima odgovaraju košutgradskom primjeru. To su npr. burgovi Paka i Vrbovec (Klenovec Humski) te Eckhardstein, Kammerstein ili Buchenstein, svi osnovani tijekom 13. stoljeća (Tkalčec 2010b: 24; Šimek 2012: 65; Daim, Kühtreiber 2009: 58, 408, 434).

PROJEKT POVIJESNIM PUTOVIMA MOSLAVAČKE GORE

Jelengrad i Košutgrad, dva kasnosrednjovjekovna stara grada, smještena su na značajnim obrambenim točkama Moslavačke gore. O značenju i kontinuitetu njihovih položaja jasno govore nalazi kasnoeneolitičke i brončanodobne keramike. Iako su Jelengrad i Košutgrad nesumnjivo imali značajnu ulogu u onodobnom krajobrazu, oba su nakon napuštanja krajem 16. stoljeća ostali prepušteni vegetaciji te neumitnoj dilapidaciji, potpuno izvan fokusa znanstvenog interesa. No, zahvaljujući trudu lokalne samouprave te lokalnih povijesnih udruga, dobiven je prijeko potrebni početni impuls s kojim su i započela arheološka istraživanja ovih dvaju čuvara zapadnih obronaka Moslavačke gore. Shodno izvrsnim rezultatima polučenima tijekom samo jedne sezone radova, osmišljen je u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelima u Sisku i Bjelovaru projekt Putovima baštine Moslavačke gore, kojim su obuhvaćena istraživanja, obnova i revitalizacija starih gradova Košutgrada, Jelengrada i Garić-grada, utvrde Bršljanac te pavlinskog samostana
Blažene Djevice Marije na Moslavačkoj gori.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s